Zbog iseljavanja je u školama upisano 2139 prvašića manje
Uz Krapinsko-zagorsku i Karlovačku županiju koje broje po jedan razred više, u upisnom plusu još je samo Ličko-senjska županija, sve su ostale u minusu
Pravo stanje stvari još se ne zna – zahtjevi za ispisom djece obično počnu stizati od prosinca Potencijalni višak profesora zbog manjeg broja učenika tek će se utvrđivati
Dogodine kreće pilot-projekt kurikularne reforme – ovo je posljednja generacija koju nije zahvatila promjena u obrazovnom sustavu Lana Kovačević, Suzana Lepan Štefančić i Vedran Balen ZAGREB U Osječko-baranjskoj županiji je najlošije – upisano je 414 učenika manje nego lani Iz socijalnog je fonda do 2021. za 3292 učenika s poteškoćama osiguran novac za asistente
Uz više od 310 tisuća osnovnoškolaca, danas će u školske klupe u cijeloj Hrvatskoj prvi put sjesti i 40.115 prvašića. Toliko ih je, naime, prema statistici ureda državne uprave u županijama i Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba, upisano u prve razrede krajem kolovoza. Iako je riječ o privremenim upisnim podacima, jer će ukupan broj učenika prvih razreda osnovnih škola biti poznat tek početkom listopada, već sada je jasno – hrvatske su osnovne škole izgubile 2139 prvašića u odnosu na prošlu upisnu godinu. Tek su tri hrvatske županije – Krapinsko-zagorska, Karlovačka i Ličko-senjska u upisnom plusu – tamo u prve razrede danas kreće više učenika nego što ih je bilo prošle godine. Tako Krapinsko-zagorska i Karlovačka županija imaju po jedan razred više – obje županije broje po 23 prvašića više nego prošle godine.
Opustošena Slavonija
Najgora je situacija u Osječko-baranjskoj županiji – tamo je prve razrede upisao 2451 prvašić, što je 414 učenika manje nego što ih je bilo prošle godine. Najveći pad u toj županiji jest u Osnovnoj školi Ivana Kukuljevića u Belišću, gdje nedostaje cijeli jedan razred – u tim će školskim klupama sjediti 72 učenika, dok ih je lani bilo stotinu. Razloga za slavlje nema ni u Brodsko-posavskoj županiji koja je izgubila 307 učenika, kao ni u Sisačko-moslavačkoj županiji u kojoj je ove godine 228 prvašića manje. Štoviše, u Brodsko-posavskoj županiji ova se školska godina upisuje kao najgora po broju prvašića – samo u Osnovnoj školi Antuna Mihanovića broj učenika u posljednjih 8 godina smanjen je za trećinu: 2009. imali su 830 učenika, a prošlu su školsku godinu završili s 561 učenikom. Sve je to zbog masovnog iseljavanja stanovništva iz slavonskih gradova. – Dio je problema iseljavanje, a najveći val iseljavanja imali smo prije dvije godine. Ove je godine to malo stagniralo, ali vidjet ćemo kakva će biti situacija kad krenemo sa školskom godinom jer zahtjevi za ispisom djece obično počnu od prosinca – kaže ravnateljica Osnovne škole Antuna Mihanovića Snježana Vinarić. U minusu, barem što se upisanih prvašića tiče, i veliki su gradovi – Zagreb, Split i Zadar, kao i gradovi Istarske županije koji također broje manje učenika. No potencijalni višak profesora na manji broj upisanih učenika, kako poručuju u Ministarstvu, tek će se utvrđivati, a njihov angažman trebao bi biti veći kada u škole za godinu dana krene pilot-projekt kurikularne reforme. Tako bi ovogodišnji prvašići trebali biti posljednja generacija učenika koju nije zahvatila ni jedna od najavljenih i dugoočekivanih promjena u obrazovnom sustavu, a ista ta generacija upisat će treći razred kada u školama zaživi novi modeli učenja. Od ove školske godine pa do 2021. iz socijalnog je fonda za 3292 učenika s teškoćama u razvoju osiguran novac za nužne asistente u nastavi. – U učenju i poučavanju želim vam ushićenost, kreativnost i marljivost, a na putu k usvajanju novog znanja neka vas u stopu prate zaigranost, radoznalost, otvorenost i ono najvažnije – tolerancija. Hrvatska još uvijek uči kako biti tolerantna i zato je važno da takav pogled na svijet krene upravo iz škole koju pokušavamo izgraditi. Škola za život, a ne za ocjenu! – poručila je svim učenicima osnovnih i srednjih škola uoči prvog dana ministrica obrazovanja Blaženka Divjak, obećavajući pritom da rad na reformi obrazovanja ubacuje u “petu brzinu”.
Kreće pilot-projekt
– Od školske godine 2018./19. moj osobni cilj, ali i glavni cilj mojeg tima ulazak je kurikularne reforme u škole u obliku pilot-projekta, kako je i zamišljeno Strategijom znanosti, obrazovanja i tehnologije – poručila je ministrica.