Nezaposlenost pada zbog iseljavanja
Strelice s Pantovčaka Prvo priznanje koje je došlo od državnog vrha o pravim razlozima pada broja nezaposlenih; je li iseljavanje mladih izmaknulo kontroli
Polako svima postaje jasnije da je pad broja nezaposlenih posljedica sve intenzivnijeg iseljavanja, kaže demograf Nenad Pokos Hrvatska ima rekordno nizak broj nezaposlenih, samo njih oko 171 tisuću, no razloga za slavlje nema jer je pad nezaposlenosti posljedica iseljavanja mladih i obrazovanih, a ne znak da država ide u dobrom smjeru. Na to je jučer upozorila i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović iz Ličko-senjske županije kazavši da se iza pada broja nezaposlenih zapravo kriju podaci o odlasku građana iz ove zemlje. – Brojke o padu nezaposlenosti su pogrešne brojke. One su rezultat odlaska ljudi iz ruralnih krajeva u urbane centre ili u neku drugu državu – kazala je Grabar-Kitarović. Prvi je to put da je netko iz državnog vrha otvoreno priznao da pad broja nezaposlenih nije rezultat povećanja broja zaposlenih, koji je u srpnju iznosio oko 1,4 milijuna, nego posljedica iseljavanja.
Iseljavaju se mladi do 39 g.
– Polako svima postaje jasnije kako je pad broja nezaposlenih posljedica sve intenzivnijeg iseljavanja u čemu najveći udio čine stanovnici između 25. i 39. godine života, tj. potencijalno radno najaktivniji stanovnici. Tome u prilog govore i službeni podaci Državnog zavoda za statistiku po kojima je 2016. udio iseljenih u toj dobi iznosio 38%, dok je 2010. njihov udio iznosio 26,1% u ukupnom broju iseljenih. Kako osobe u toj dobi čine i relativno najveći broj nezaposlenih, jasno je da oni tako znatno utječu i na ukupno smanjenje broja nezaposlenih. Udio mlađeg stanovništva među iseljenicima i dalje će se povećavati sve dok s našim uvjetima rada i plaćama ne budemo mogli konkurirati razvijenijim europskim zemljama – drži demograf Nenad Pokos. No političari u izvršnoj vlasti više vole pad broja nezaposlenih narodu tumačiti rastom broja zaposlenih i dobrim mjerama Vlade nego priznati da je iseljavanje mladih izmaknulo kontroli i da nemaju odgovor na njega. Još početkom srpnja premijer Plenković se pohvalio u Požegi, predstavljajući program za zapošljavanje žena “Zaželi”, kako je nezaposlenost u Hrvatskoj pala na manje od 170 tisuća i da je to “najniži broj u apsolutnom iznosu od 1990. godine”. O iseljavanju nije rekao ni riječi. Problem iseljavanja minorizirala je i Milanovićeva Vlada, pa dok su demografi govorili da su službene brojke od 29 tisuća iseljenih u 2015. nerealne i da se samo u Njemačku te godine uselilo više od 50 tisuća naših državljana, Milanović je u ožujku 2016. kazao: “Zbog iseljavanja me boli i srce i želudac, no nije 100.000 ljudi napustilo Hrvatsku. Ljudi putuju, školuju se, zarađuju, pa se vraćaju i vjerujem da će se još više njih vratiti i doprinositi zavičaju.” U međuvremenu ne da se ljudi nisu vratili nego ih se samo još više odselilo. Lani se tako iselilo i prema službenim podacima DZS-a najviše ljudi od ulaska u EU, njih 36.436, a kako se mnogi iseljeni ne odjavljuju, broj iseljenih mogao bi biti više nego dvostruko veći. Hrvatska prema procjenama demografa danas ima jedva oko 4 milijuna stanovnika i sada već i ekonomisti upozoravaju
Političari više vole pad broja nezaposlenih tumačiti rastom broja zaposlenih
da je smanjenje nezaposlenosti pokazatelj ne oporavka gospodarstva, nego demografskog sloma jer ne raste bitno broj zaposlenih.
Početak kampanje?
Do zaključenja ovog izdanja Večernjeg lista ni u Vladi ni u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava nisu reagirali na izjavu predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Iako su nam u Ministarstvu rada obećali poslati odgovor na predsjedničinu kritiku, to ipak nisu učinili. Premijer Plenković ni inače nije sklon odgovarati na strelice odaslane s Pantovčaka, štoviše više je sklon umanjivati informacije da odnosi između Banskih dvora i Pantovčaka nisu idilični. Predsjednica je prevalila pola mandata pa se njene izjave mogu tumačiti i kao svojevrsni početak kampanje za drugi mandat. U HDZ-u su predsjednici bili zamjerili i kada je zbog njene izjave, o tome da je vojska trebala biti ranije angažirana u požarima koji su bili zahvatili Split, ostavkom zaprijetio ministar obrane Damir Krstičević...