Kome i zašto smeta Masarykova ulica
U Masarykovu društvu kažu da je on dobio ulicu jer je pružio otpor diktaturi kralja Aleksandra, dok Hasanbegović tvrdi da je bio podupiratelj jugoslavenskih ideja
U HDZ-u nisu htjeli komentirati preimenovanje Masarykove ulice, nego su poručili da formalno takva inicijativa ne postoji
Otkad je u Zagrebu sklopljena vladajuća koalicija stranaka Milana Bandića, HDZ-a i Nezavisnih za Hrvatsku Brune Esih, glavna je tema preimenovanje ulica i trgova. Sve je počelo preimenovanjem Trga maršala Tita, zatim Bandićevom protumjerom zbog “pada maršala”, najavom vraćanja spomenika (biste) Ivi Loli Ribaru te podizanjem spomenika sedmorici sekretara SKOJ-a, a političku vatru dodatno je potpalio Zlatko Hasanbegović jer su mediji prenijeli da mu je iduća meta Masarykova ulica.
Preslaganje Skupštine?
Nekada su u fokusu medija u Zagrebu bile afere koje su se vezale uz gradonačelnika Bandića, a sada su to neriješene ideološke teme iz razdoblja Drugog pa i Prvog svjetskog rata. – Zagrepčani imaju točno onakvu vlast kakvu su zaslužili – rezimirao je Darinko Kosor, predsjednik HSLS-a, oporbeni zastupnik u zagrebačkoj Skupštini. Kosor je izabran s liste nezavisne Sandre Švaljek, koja ima osam zastupnika. I prije sklapanja koalicije s petorkom Brune Esih, Bandić je preko šefa HDZ-a Andreja Plenkovića, jer je HSLS u Saboru u koaliciji s HDZom (kao i Milan Bandić), pokušao pridobiti Švaljekičine i Kosorove zastupnike kako bi izbjegao koaliciju s B. Esih i Zlatkom Hasanbegovićem. Kosor je to tada odbio, a sada se neslužbeno može čuti da HSLS-u ta ideja više nije tako strana (premda još nema nikakvih dogovora) jer se vlast u Zagrebu, komentiraju u toj stranci, pretvara u parodiju. Iako je taj scenarij na dugom štapu, možda nije nemoguće da u Skupštini dođe do preslaganja vlasti, tim više što je Bandić već krenuo u “šoping” zastupnika. Upecao je jednog SDP-ovca, ali teško da može namaknuti još četvero prebjega, pa mu kao jedina meta preostaju zastupnici Sandre Švaljek. Zlatko Hasanbegović, politički tajnik Nezavisnih za Hrvatsku, drži da takvo savezništvo nije realno (značilo bi to ispadanje iz gradske vlasti Nezavisnih za Hrvatsku), a jučer je i reterirao kada je riječ o preimenovanju Masarykove ulice ustvrdivši da nikada nije rekao da će se donijeti odluka o preimenovanju ulice koja nosi ime po prvom predsjedniku Čehoslovačke. Štoviše, tvrdi da je to potpuna izmišljotina jer se o svemu odlučuje po proceduri, a bez odluke nadležnog skupštinskog odbora nema ništa od promjene imena bilo kojoj ulici. Dakle, Hasanbegović (barem
Neslužbeno se može čuti da HSLS-u ideja koaliranja s Bandićem više nije tako strana
zasad) neće potezati inicijativu o promjeni imena te ulice, ali o Masaryku ipak misli sve najgore.
Sekretari staljinisti
– Masaryk je bio podupiratelj srpsko-jugoslavenskih struja u hrvatskom političkom životu, što je legitimno iz vizure čehoslovakizma, kao ideologije bliske ideologiji integralnog jugoslavenstva. Uostalom, Masaryk je dobio ulicu u Zagrebu 1930., usred šestojanuarske diktature, u znak potpore nacionalnim idealima te iste diktature, a ne protiv nje kao što sada pišu neznalice. S koridorom između Čehoslovačke i Srbije do Varaždina koji je išao preko Burgenlanda – rekao nam je Hasanbegović. Lopticu je prebacio na teren HDZ-a i poručio da bi se o preimenovanju Masarykove prvo trebao izjasniti gradski HDZ jer je još 1998. inicijativu za promjenu imena te ulice podnio pokojni akademik Ranko Marinković, tada skupštinski zastupnik HDZ-a. U HDZ-u nisu htjeli komentirati ništa o Masarykovoj, nego su neslužbeno poručili da formalno takva inicijativa ne postoji. O Bandićevoj ideji spomenika Ivi Loli Ribaru, Hasanbegović kaže da je to apsurd, ali još većim apsurdom smatra spomen sedmorici sekretara SKOJ-a za koje kaže da su bili staljinisti. – To su ideje Pavla Kalinića, a ja ću kao kompromisno rješenje predložiti podizanje biste Kaliniću, da mu se zahvalimo još za života – ironičan je bio Hasanbegović.