Neandertalci iz Vindije ipak se nisu susretali s modernim čovjekom
U istraživanju provedenom pomoću ugljika spoznalo se da su špilju koristili 8000 godina prije negoli se pojavio predak modernih ljudi Neandertalci i rani ljudi ipak se nisu susretali u špilji Vindija, piše u novoj studiji objavljenoj ovog tjedna. Datiranjem putem ugljika spoznalo se da je moguće da su neandertalci ovu špilju koristili prije 40.000 godina, dakle osam tisuća godina prije nego što su naš predio Europe počeli naseljavati preci modernih ljudi. Na temelju toga lako je moguće da se dvije vrste nikada nisu srele. Špilja u Vindiji tako bi se uklopila u ostala nalazišta, odnosno u opću teoriju da su neandertalci iz Europe nestali prije ne više od 40.000 godina.
Modernije metode
Novo su datiranje ostataka iz Vindije proveli znanstvenici sa sveučilišta u Oxfordu koristeći pri tome modernije znanstvene metode koje dopuštaju znatno preciznije određivanje starosti. Rezultat je – neandertalci iz Vindije nestali su iz Europe kada i ostali njihovi rođaci. No, oksfordski stručnjaci upozoravaju da to ne znači i nestanak teorije da su se neandertalci i preci modernog čovjeka sreli i parili, kao što to dokazuje današnji ljudski DNK. To se jest dogodilo, samo ne u Vindiji. Upotreba ovih novih metoda mogla bi u nekom trenutku dovesti do preciznijeg određivanja vremena kada se to dogodilo i koliko je dodir dviju vrsta mogao trajati. Podsjetimo, 1974. godine u špilji Vindija, dugoj 52 metra i širokoj do 25 metara, dijelu klanca Velika Sutinska pokraj sela Donja Voća u Hrvatskom zagorju, pronađeni su neki od najbolje sačuvanih ostataka neandertalaca u svijetu. Zbog toga je lokacija u Hrvatskom zagorju uključena i u projekt Neandertalski genom, kojem je cilj otkrivanje cjelokupnog genoma neandertalaca. Bez obzira na tvrdnju oksfordskih znanstvenika, Vindija i dalje ostaje jedno od najvrednijih nalazišta ostataka neandertalaca i hominina.
Dobro očuvani ostaci
Jedino što je jasno po novom datiranju jest da se te dvije vrste nisu miješale za života, već su rani ljudi, kao i njihovi prethodnici neandertalci, Vindiju našli kao dobro mjesto za život. Procijenjeno je da je jedan ostatak star čak 46.000 godina, a jedan ostatak ranog čovjeka 29.000 godina, gdje se jasno vidi razlika u razdobljima u kojima je koja vrsta nastanjivala pećinu. Riječ je o mjestu u kojem su pronađeni artefakti starosti od čak 200.000 godina pa do 10.000 godina. Među ranijim su ostacima i oni špiljskog medvjeda, a oni su, baš kao i ostaci neandertalaca i ranih ljudi, među najbolje očuvanima u svijetu.