Splitsko sveučilište preteklo zagrebačko
I. Rudan: Visoka citiranost Split je dovela na prag top 500 najboljih
Prošle godine Splitsko sveučilište još nije bilo ni rangirano na ovoj listi najboljih svjetskih sveučilišta Prema najnovijoj ljestvici Times Higher Education, jednoj od tri vodeće rang-ljestvice svjetskih sveučilišta, Sveučilište u Splitu rangirano je u skupini između 501. i 600. mjesta, a Sveučilište u Zagrebu u posljednjoj, između 800. i 1000. mjesta. Tako je prema ovoj uglednoj ljestvici splitsko sveučilište preteklo zagrebačko. Još je zanimljivije kako prošle godine Sveučilište u Splitu nije bilo rangirano na ovoj ljestvici.
Visoka citiranost Splita
Za našeg vodećeg znanstvenika dr. sc. Igora Rudana, člana Kraljevske akademije u Edinburghu, koji je radio na oba sveučilišta, jasno je zašto je splitsko preteklo zagrebačko sveučilište. – Razlika je jasna, visoka citiranost Splita u odnosu na Zagreb, usporediva čak sa solidnim sveučilištima zapadne Europe, dovela je Split na sam prag top 500 sveučilišta u svijetu. Najprije je tu, naravno, projekt “10.001 Dalmatinac”, koji je pridonio s gotovo 200 radova u posljednjih 10 godina, a od toga 50-ak u najjačim svjetskim časopisima, i gdje su glavnu ulogu odigrali Ozren Polašek i Ivana Kolčić, uz pomoć Mladena Bobana, Tatjane Zemunik, Ivice Grkovića, te Maje Barbalić koja se vratila iz Houstona, i još mnogih drugih s MEFST-a. Zatim je prof. dr. Ivan Đikić prešao s MEDILS-a na Medicinski fakultet u Splitu, te u suradnji sa sjajnim Janošem Terzićem i Ivanom Novak Na- kir počeo objavljivati vrhunske znanstvene radove sa splitskom adresom u najboljim svjetskim časopisima, i njihov je doprinos bio doista golem – objašnjava dr. Rudan. Usporedno s time, nastavlja, skupina FESB-ovaca na čelu s dr. sc. Ivicom Puljkom, dr. sc. Nikolom Godinovićem, zatim dr. sc. Markom Kovačem te ostalim sjajnim fizičarima sudjelovala je na CERN-u u Ženevi u otkriću Higgsove čestice, otkrića na temelju kojeg je dodijeljena Nobelova nagrada za fiziku, kao i u velikom broju iznimno važnih radova proizašlih iz te međunarodne suradnje. Tome treba dodati i prof. dr. Anu Marušić, koja je iz Zagreba prešla u Split, a koja je u Splitu s Livijom Puljak osnovala vrhunski Cochrane Collaboration centar, nabraja dr. sc. Rudan te ističe i iznimno važan nezavisni rad prof. dr. Frane Barbira, profesora termodinamike s FESB-a, kliničke studije onkologa Eduarda Vrdoljaka, članke Ranka Goića o solarnim i obnovljivim energijama te rad kemičara Damira Vukičevića. – Samo su spomenuti znanstvenici sustavno objavljivali radove koji bi bili citirani i više od sto puta, što se smatra međunarodno vrlo važnim otkrićima. Split u proteklih deset godina ima oko 150 takvih radova, a Zagreb s oko šest puta više zaposlenih znanstvenika ima ih 40-ak. Mislim da te brojke jasno govore zašto je Split na pragu prvih 500 sveučilišta u svijetu, a Zagreb bi mogao ispasti i iz prvih 1000 ako ovako nastavi – tvrdi dr. Rudan. Prvo je na ljestvici Times Higher Education Sveučilište u Oxfordu, a prati ga rival Sveučilište u Cambridgeu koje se popelo za dva mjesta. Uz zagrebačko i splitsko jedino sveučilište s prostora bivše Jugoslavije koje je rangirano na ovoj ljestvici jest ono iz Ljubljane, u skupini između 600. i 800. mjesta. Neka je utjeha Sveučilištu u Zagrebu što je i dalje jedino naše sveučilište rangirano na QS World University Ranking gdje je u skupini između 600. i 650. mjesta. Slično je i s trećom utjecajnom ljestvicom, Academic Ranking of World Universities, no ovdje je Sveučilište u Zagrebu rangirano u grupi između 501. i 600. mjesta.
Primjer će slijediti i ostali
– Vjerojatan je razlog što Splita još nije bilo na listama je taj što se radi o sveučilištu koje je primarno regionalno, pa ga stoga tri vodeća akademska indeksa nisu do sada ni obuhvaćala u svojim procjenama, no visoka citiranost morala je upasti u oči i tako je Times Higher Education odlučio uvrstiti Split ove godine na ljestvicu, a temeljem toga može se očekivati da će primjer slijediti i ostale vodeće svjetske rang-ljestvice – prokomentirao je dr. sc. Igor Rudan.