Kako to da jedino Todorićev dug ne podliježe zastari?

Ovih smo dana doznali kako je Todoriću otpisan, odnosno oprošten dug za višegodišnje korištenje vilom i drugim sadržajima na otoku Smokvica. Razlog? Zastara! Reče ministar državne imovine Goran Marić kako se ide u prisilnu naplatu za samo pet zadnjih godina, a sve prije toga popapala maca jer je nastupila zastara. Pitanje za ministra financija, drugog Marića: kako to da poreznom dužniku K. D. i još tisućama njih nije otpisan porezni dug koji je bio u zastari prije nego su im upisana založna prava i hipoteke na kuće, stanove, oranice, voćnjake...? Ako je porezna zastara, a jest, protek vremena nakon kojeg porezna tijela nemaju pravo naplatiti potraživanja s osnova porezne obveze, kamata i troškova ovrhe, znači da su porezna tijela u velikom broju slučajeva nezakonito opteretila imovinu dužnika dugom koji je do ne samo upisa založnog prava nego i donošenja rješenja o ovrsi bio u zastari. No kao najvažnije ostaje činjenica da je porezna uprava godinama postupala nezakonito. Jer ako je nakon proteka zakonski propisanog roka izgubila pravo na naplatu potraživanja, znači da taj dio duga na koji više nije imala pravo naplate nije smjela ni upisati kao teret založnog pravo na nekretnine ili kao blokadu na bankovni račun dužnika. Nastranu to što se podrazumijevalo da porezni dužnik može staviti prigovor zastare, pa bi tek onda porezna tijela utvrđivala zastaru, ne opravdava ta ista porezna tijela što dužnike nisu upozorila na mogućnost podnošenja prigovora jer njihova je obveza bila, a i sada je, da rade u dobroj vjeri. Stoga su, ako ni zbog čega drugog, onda barem zbog toga, trebala drugačije postupati. Uostalom, da se provodio upis hipoteka i založnih prava, u kojima je bio sadržan i dug za koji je nastupila zastara, govori i činjenica da je Ministarstvo financija 22. svibnja 2009. donijelo Uputu u kojoj, između ostalog, stoji da “neovisno o tome je li prigovor zastare istaknut nakon 1. siječnja 2009., ove odredbe primjenjivat će se u svim slučajevima u kojima je založno pravo u javne knjige upisano do 31. prosinca 2008. Ako iznos duga za koji je istaknut prigovor zastare premašuje iznos tražbine osigurane založnim pravom ili hipotekom, ove odredbe se primjenjuju samo na iznos tražbine osigurane založnim pravom ili hipotekom. Ako je prigovor zastare istaknut u tijeku postupka za zasnivanje založnog prava ili hipoteke, a prije upisa u javnu knjigu, zastarjeli se dug otpisuje. Dug se otpisuje i ako je prigovor zastare istaknut nakon upisa u javnu knjigu, a dug je u trenutku upisa bio u zastari”. Problem u vezi s ovom uputom je u tome što je ona bila interna uputa poreznim službenicima kako trebaju postupati, ali je nažalost bila nedostupna dužnicima, osim onima kojima je netko blizak iz poreznih ureda šapnuo da to mogu tražiti. Jedino rješenje sada bi bilo da Ministarstvo financija ili Vlada RH donesu odluku da se po službenoj dužnosti utvrde svi slučajevi u kojima je u teretu hipoteka i založnih prava upisan dug koji je do tih upisa bio u zastari, i to neovisno o sadašnjem statusu dužnika, odnosno bez obzira na to provodi li se nad dužnikom prisilna naplata ili dužnik dobrovoljno ispunjava obvezu, npr. reprogramom ili upravnim ugovorom, ili se dug još ni na koji način ne naplaćuje. Postupak utvrđivanja činjenica trebalo bi provesti u skladu s odredbama o poreznoj zastari sadržanih u novom Općem poreznom zakonu, koji je na snazi od ove godine, a odluku o tome moguće je donijeti odmah.