Sukobljavali se zbog žena, a mirovali zbog ženidbe

Koji su razlozi bitke dvojice bogova?! U indoeuropskoj je mitologiji čest motiv krađe stoke u vlasništvu bogova. Je li stoka metafora za kišu, nebesku vodu?! Katkad Veles krade Perunu kišu, a ovaj uzvraća krađom vode kako bi stvorio kišu. Drugi razlog neprijateljstva je krađa žene. Sunce je smatrano Perunovom ženom, a ono svaki dan zalazi i tone u podzemlje gdje provede noć. Prema slavenskoj, hrvatskoj predaji, Veles krade Perunovu ženu koju bi ujutro Perun vratio. Iako su Perun i Veles suprotstavljeni, nije riječ o dualističkim vjerovanjima. Stari Slaveni Velesa nisu smatrali zlim. Osim Peruna i Velesa važno slavensko božanstvo bila je Mokoš. Ona je bila Majka vlažna zemlja koja se katkad prikazuje i kao Sunce. Poredbenom metodom rekonstruiran je i mit o starohrvatskom (slavenskom) bogu plodnosti i vegetacije Jarilu i njegovoj sestri Morani, božanstvu prirode i smrti. Njih su dvoje Perunova i Mokošina djeca, rođeni u noći početka nove godine. No iste je noći Veles ukrao Jarila iz kolijevke i odnio u svoj svijet podzemlja gdje ga je odgajao kao sina. Jarilo se za Jurjevo vraća iz svijeta mrtvih i donosi proljeće. Susreće Moranu, udvara joj se i ženi je početkom ljeta. Njihovo božansko vjenčanje simbol je izobilja, plodnosti i bogate žetve. To je vrijeme mira između Peruna i Velesa jer se žene Perunova kći i Velesov posinak. Vjenčanje Jarila i Morane obećava da neće biti nevremena, tuče ili oluje koje bi mogle naštetiti žetvi. Međutim, poslije žetve Jarilo je nevjeran Morani. Osvećujući se, Morana „ubija“Jarila, odnosno protjeruje ga u podzemni svijet. Morana se bez Jarila, boga plodnosti i vegetacije, smrzava u nadolazećoj zimi – pretvara se u božicu leda, zime i hladonoće i umire. Taj se mit kod starih Hrvata (i Slavena općenito) ponavljao svake godine.