Ona je norveška Merkel
Premijerka i čelnica konzervativne stranke Høyre (Desnica) na krilima gospodarskih mjera pobijedila je tradicionalno jake socijaldemokrate
Erna Solberg udana je za bivšeg konzervativnog političara, u mladosti se borila s disleksijom, a bavila se dobrotvornim radom Norveška premijerka Erna Solberg (56), čelnica konzervativne stranke Høyre (Desnica), bit će ponovno na čelu vlade države koju Ujedinjeni narodi ocjenjuju najboljom za život. Stranka kojoj je na čelu od 2004., inače osnovana još 1884., bila je druga na parlamentarnim izborima održanima u ponedjeljak, ali će u koaliciji s neoliberalnom strankom Progresisti Sylvi Listhaug (40) sastaviti vladu.
Pragmatična u odlukama
Iako je Desnica nazivana konzervativnom strankom, ona to nije po nekim tipičnim pokazateljima jer, primjerice, ne samo da odobrava homoseksualne brakove nego i mogućnost da takav par posvoji dijete. A ni Progresivna stranka, koju je 1973. osnovao Anders Lange, nije takva kakvom bi je se moglo zamisliti po nazivu, već zagovara, primjerice, individualnu slobodu, protiv je poreza, podupire slobodno tržište, a prema emigraciji je više nego zatvorena. Erna Solberg, nazvana i Angelom Merkel iz Osla, prvi put u povijesti Norveške i njezinih tradicionalno socijaldemokratskih vlada, sastavit će konzervativnu vladu drugi mandat zaredom. Do prije samo nekoliko mjeseci držalo se da Desnica ne može pobijediti. Istina, došla je iz Laburističke stranke (klasične stranke lijevog centra), ali može sastaviti vladu, što laburisti ne mogu. Norveška je 2014. upala u krizu zbog pada cijene nafte te je bez posla ostalo oko 50.000 ljudi. To je bio razlog zbog kojega, po ispitivanju javnog mišljenja, Solberg nije bila favoritkinja. No, posljednjih mjeseci norveška se ekonomija oporavila i laburisti su, prema ispitivanju javnosti, izgubili 10 postotnih točaka. Zapravo, Laburistička stranka čelnika Jonasa Gahra Storea odaje dojam aristokratske stranke udaljene od ljudi. I inače se ljevica u Europi ponaša nekako aristokratski, kao da joj desnica i tzv. populističke stranke smrde pod nosom. Sve što je samo malo desnije od “radikal šik” ljevice za današnje je euroljevičare populizam s negativnim predznakom. Norveška se obogatila naftom, ali je ušla i u ekonomsku krizu zbog pada cijene tome gorivu. Novac zarađen prodajom nafte i spremljen u Nacionalni suvereni fond (SWF), koji je s 935 milijardi dolara najbogatiji na svijetu, iskorišten je za poticaj ekonomije. Srezani su porezi, a istodobno nije smanjena socijalna pomoć (welfare), uloženo je u gradnju cesta, škola i industrijalizaciju novog doba, po uzoru na Švedsku. Odrekli su se nafte te su, kao i Švedska, donijeli zakon o zabrani upotrebe vozila na dizel i benzin od 2030. Broj nezaposlenih je smanjen. Osnova je pragmatizam u ekonomiji, a ne ideologija. Stranka Sylvi Listhaug propagira potpunu integraciju imigranata i od njih traži da poštuju norveške zakone. Ne radi se o ideologiji, već o obvezi da svi, bez obzira na vjeroispovijed, štuju zakone zemlje u kojoj žive.
Netipična desnica
Storeovi laburisti predlagali su uvođenje novih poreza, bili su pesimistični glede rasta zaposlenosti, kao i ekonomskog rasta. Pokazalo se da pesimizam ne donosi glasove. Treba kazati kako je u Norveškoj, kao uostalom u svim skandinavskim zemljama, desni centar različitiji od onoga u Italiji ili Francuskoj, pa i Hrvatskoj. Na stranu to što je, za razliku od Trumpa, npr., ekološki svjestan, ne upotrebljavaju se tonovi mržnje kao što to čine talijanski političar Matteo Salvini ili Marine Le Pen u Francuskoj. “Valkira” Sylvi Listhaug ne upotrebljava riječi mržnje i podjela. Erna Solberg je prvi put ušla u parlament 1989. te je bila u vladi premijera Kjella Magnea Bondevika od 2001. do 2005. Nakon što je pobijedila na izborima 2013., postala je druga žena premijerka Norveške poslije Gro Harlem Brundtland. Solberg je rođena u Bergenu na zapadu Norveške. Ima dvije sestre, jednu stariju i jednu mlađu. Kada je imala 16 godina, otkriveno je da ima disleksiju. Vodila je karitativnu studentsku organizaciju Operasjon Dagsverk za pomoć Jamajci. Završila je studije sociologije i političkih znanosti te statistiku i ekonomiju na sveučilištu u Bergenu. Udala se 1996. za Sindrea Finnesa, poslovnog čovjeka i bivšeg političara Konzervativne stranke, s kojim ima dvoje djece.