JUNCKEROVA VIZIJA EUROPE ČVRŠĆE I IZNUTRA I NA GRANICAMA
Usmjeren na budućnosti Europske unije, koja bi trebala biti čvršća iznutra i na svojim granicama, bio je govor predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera u Europarlamentu u Strasbourgu. Zapravo je njime želio vratiti povjerenje Europljana u Komisiju i djelovanje njezina predsjednika, a dobar teren za to pružila mu je poboljšana ekonomska situacija. Nije u opasnosti ni euro, ni EU, ni Schengenski sporazum, odnosno ništa od onoga što su mnogi prije samo nekoliko godina vidjeli pred raspadom. “Ekonomija svake države je u porastu. Stvoreno je osam milijuna novih radnih mjesta i sada radi 230 milijuna europskih građana, što je više nego prije krize”, jak je vjetar u Junckerova jedra, koji je naznačio da je došao trenutak za stvaranje čvršćeg EU do 2025. godine. A za to “moramo zaštititi vanjske granice i uključiti Rumunjsku i Bugarsku u Schengen, a i Hrvatska zaslužuje ulazak u Schengenski sporazum čim bude ispunila kriterije”, kazao je Juncker. Do daljnjega neće biti proširenja,
Junckerov govor bio je na crti interesa država, stranaka i moćnih lobija. Zadovoljio je sve
dakle i Turska će još dugo ostati izvan EU. Juncker je dodao kako se Turska udaljila od europskih vrijednosti, kako treba osloboditi zatvorene novinare, i to “ne samo naše” (iz europskih zemalja) već i turske te da “treba prestati naše čelnike nazivati fašistima i nacistima”. Izlazak Velike Britanije nazvao je tužnim i tragičnim trenutkom zbog kojeg “ćemo uvijek žaliti, a vi ćete žaliti ubrzo”, kazao je Juncker skupini britanskih europarlamentaraca. Za borbu protiv terorizma potrebna je i neka vrsta europske CIA-e te agencija za kibernetičku sigurnost. Junckerov govor bio je na crti interesa država, stranaka i moćnih lobija. Dakle, zadovoljio je sve ključne države i njihove lidere. Njemačku je obranio od turskih optužaba, Francuskoj je obećao više glede klimatskih promjena, Italiju, Grčku i Španjolsku nazvao spasiteljicama europskog obraza jer su se same sučeljavale s izbjegličkom krizom, a i Hrvatska je dobila prolaz za ulazak u Schengen. Slovensko-hrvatska pogranična kriza nije, ipak, vrijedna spomena u takvim europskim okvirima.