Zašto se u Hrvatskoj, od 64 zemlje, najmanje cijeni poduzetništvo

Među 64 zemlje u svijetu koje je “Globalni monitor poduzetništva“analizirao prošle godine, koje čine oko 85 posto svjetskog BDP-a i u kojima živi 69 posto svjetske populacije, poduzetništvo se najviše cijeni u Burkini Faso, a najmanje u Hrvatskoj. U Burkini Faso čak 91 posto odraslih stanovnika procjenjuje da poduzetnici u njihovu društvu imaju visok ugled, u Izraelu tako misli 86 posto stanovnika, na Jamajci 85 posto, a u Hrvatskoj samo 46 posto odraslih izjavilo je da u njihovoj zemlji poduzetnici uživaju visok društveni status. Prema tom istraživanju, Hrvati su po priznavanju vrijednosti poduzetnika u društvu zadnji na svijetu! “Globalni monitor“objavio je ove godine svoj 18. izvještaj o stanju poduzetništva u svijetu. Utemeljila su ga dva sveučilišta, američki Babson College i engleski London Business School, a sponzoriraju ga još tri, iz Čilea, Malezije i Meksika. “Monitor” istražuje faktore koji potiču ili guše poduzetništvo, osobito one povezane s društvenim vrijednostima, osobnim sklonostima i poduzetničkim “ekosustavom”. Nudi “platformu” za procjenu u kojoj mjeri poduzetništvo utječe na ekonomski rast u pojedinim zemljama, te “ukazuje na implikacije za vođenje politike s ciljem povećanja poduzetničkog kapaciteta“. Za svaku zemlju koju analizira, pa tako i za Hrvatsku, “Globalni monitor” izrađuje “poduzetnički profil” uspoređujući je s ostalim zemljama regije u kojoj se nalazi. Koristi klasifikaciju Svjetskog ekonomskog foruma pa tako Hrvatsku gleda kao europsku zemlju čijim gospodarstvom upravlja nastojanje za povećanje učinkovitosti i kvalitete proizvodnje (eng. efficiency-driven). Hrvatski poduzetnički profil sadrži jako puno podataka koje bi kreatori hrvatskih ekonomskih politika trebali temeljito proučiti, a ovom prilikom ćemo ukazati samo na nekoliko najzanimljivijih. Dok u ranim fazama stvaranja poduzeća u Brazilu, Libanonu, Čileu ili Ekvadoru sudjeluje između 20 i 35 posto odraslih, u Hrvatskoj ih sudjeluje tek 8,4 posto. U Hrvatskoj samo 24,6 posto odraslih vidi prilike za pokretanje biznisa i po tome je naša zemlja među 64 analizirane na samom začelju: na 60. mjestu. U poduzetništvu se u Hrvatskoj etabliralo tek 4,2 posto odraslih stanovnika i po tome smo na najnovijem “Globalnom poduzetničkom monitoru“na 55. mjestu. S druge strane, Hrvati prilično visoko procjenjuju svoja znanja i vještine potrebne za pokretanje poduzeća, popriličan je udjel (35,8 posto) onih koji se ne boje poslovnog neuspjeha, nije malo ni građana (18,2 posto) u kojima tinja namjera pokretanja vlastitog biznisa. S jednim od najviših udjela stanovnika (62,2 posto) koji smatraju da bi poduzetništvo bio dobar odabir karijere, Hrvatska se izjednačila s Izraelom, što je zbunilo i “Monitorove” analitičare. Zašto Hrvati žele biti poduzetnici, a istovremeno premalo poduzimaju da bi to doista i postali te zašto tako slabo cijene postojeće poduzetnike, nećemo nagađati. Više bismo voljeli da netko provede egzaktno sociološko istraživanje koje bi to objasnilo.

Čak 62,2% Hrvata smatra da bi poduzetništvo bilo dobar odabir karijere, ali malo je onih koji nešto poduzmu da bi to i ostvarili