Salafita je u regiji oko 10.000, jednako kao u Njemačkoj
I lijevi i desni ekstremizam u Hrvatskoj sporadični su, neorganizirani i bez potpore javnosti
te da je ondje mogućnost terorističkih napada već umjereno velika. Za razliku od toga, vjerojatnost terorističkih napada u državama zapadne Europe ostaje visoka. U ovogodišnjem izvješću SOA-e nalazi se i brojka koju je prije nekoliko dana prva spominjala predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, ali ovdje je brojka u preciznijem kontekstu. Radi se o “više od 10.000 salafita” u našem “jugoistočnom susjedstvu”. Dakle, ti se podaci ne odnose samo na BiH nego i na salafite u Kosovu, Albaniji, Sandžaku, Makedoniji. Istina, najviše ih je u BiH. Za usporedbu, navodi se i procjena broja salafita u Njemačkoj – 10.000! Salafita je u Hrvatskoj samo nekoliko desetaka. Naglašava se kako nisu svi salafiti pobornici terorizma, ali su ipak glavni bazen iz kojega se oni regrutiraju. Što se tiče opasnosti koje donose pripadnici ISIL-a, s područja našeg jugoistočnog susjedstva njima se pridružilo oko 1000 osoba, uglavnom sljedbenika džihadističkog salafizma. Procjenjuje se da je 20% osoba koje su se pridružile ISIL-u poginulo, a oko 35% njih već se vratilo u matične države, nakon vojnih poraza u Siriji i Iraku. Procjene govore da će zbog vojnog kolapsa broj poginulih ISIL-ovaca iz našeg susjedstva biti i veći, kao i povratak, što će dodatno povećati rizik od terorizma. Na području pod kontrolom ISIL-a boravilo je sedam osoba koje imaju i hrvatsko državljanstvo, no od njih samo jedna osoba ima isključivo hrvatsko državljanstvo, a drugi imaju dvojno državljanstvo i ni-
kada nisu trajno živjeli u Hrvatskoj. Prema podacima SOA-e, šest ih se i dalje nalazi na područjima pod kontrolom ISIL-a, a jedna se osoba vratila u zapadnu Europu, odakle i potječe. Slično kao i proteklih godina, analitičari SOA-e zaključuju kako je i lijevi i desni ekstremizam u Hrvatskoj sporadičan, neorganiziran i, što je važno, bez potpore javnosti. Nadalje, u RH nije zabilježen značajniji antiislamski ili antiemigrantski ekstremizam. Nastavljene su, međutim, pojave ekstremnog nasilja kod dijela navijača. Velikosrpski ekstremizam u RH, jednako, ne predstavlja značajniju prijetnju, ali ipak izaziva napetosti na lokalnoj razini. Što se tiče stranog obavještajnog djelovanja prema RH, primjetno se intenzivira plasiranje tzv. lažnih vijesti s ciljem narušavanja međunarodnog ugleda RH. Spominje se i slučaj u susjednoj državi gdje su uhitili osobu koja je mogući svjedok ratnih zločina. Očito se to odnosi na slučaj Čede Čolovića za kojega su u Srbiji sumnjali da je radio kao hrvatski špijun. Optužili su ga da je prenosio informacije o srpskim časnicima kako bi ih u Hrvatskoj optužili za ratne zločine. Uglavnom, plasirajući “korigiranu” priču za medije u Srbiji, vlasti su tako bile poslale poruke svima koji bi eventualno mogli svjedočiti o zločinima oficira JNA nad Hrvatima. Prvi put javno se navodi i podatak da je na Hrvatsku od lipnja 2016. do sada bilo izvedeno više od sedam “državno sponzoriranih kibernetičkih napada”. Ne navode se države iz kojih su došli ti kibernetički napadi, no sjetit ćemo se da su mediji špekulirali da je napad na hrvatski MVP došao iz jedne ili čak dviju velikih država s istoka...
Rekordan broj provjera
Prošle je godine SOA provela i rekordan broj provjera, njih 6716, što je 1000 više nego u 2015., a napravila je i 696 sigurnosnih provjera. Provjeravala je 73.511 stranaca radi dobivanja državljanstva, azila, viza... Da se i rad u SOA-i mijenja u skladu s novim tehnologijama govori i završna poruka izvješća u kojemu SOA poziva mlade, obrazovane i ambiciozne da se prijave za testiranje i karijeru u Sigurnosno-obavještajnoj agenciji. SOA traži prijavu pomoću obrasca na mrežnoj stranici, a traži operativce, analitičare i računalne stručnjake. Uz taj podatak, valja reći da već 40 posto zaposlenika SOA-e čine žene.
Značajnija prijetnja nije ni velikosrpski ekstremizam, ali lokalno izaziva napetosti Intenzivira se plasiranje lažnih vijesti kako bi se narušio međunarodni ugled Hrvatske