Komunalni porez umjesto nekretninskog
Država prvi put u 17 godina u suficitu, ostvaren višak od 35 milijuna kuna
Smanjenjem javnog duga na 81 posto do kraja godine otvara se prostor za pokretanje procedure za uvođenje eura Hrvatska neće uvoditi porez na nekretnine, no to ne znači da ga nećemo plaćati pod nekim drugim imenom. Premijer je jučer kazao da se postojeći porez na nekretnine neće početi primjenjivati iduće godine, ali tu tematiku Vlada će regulirati novim Zakonom o komunalnom gospodarstvu koji će uskoro u javnu raspravu.
Pametna konsolidacija
Hoće li komunalna naknada prerasti u porez i postati opći prihod lokalnih jedinica jučer se nije moglo čuti, ali premijer kaže da će se novo rješenje temeljiti na načelu pravednosti, načelu razmjernosti te na osnovi procjene fiskalnog učinka. Premda mu je srušen porez, ministar financija Zdravko Marić jučer je zračio optimizmom zbog dobrih pokazate- lja u javnoj potrošnji. U prvih šest mjeseci šira država je i s plaćenim kamatama potrošila 35 milijuna kuna manje nego što je prikupila od poreznih obveznika. – Ti su rezultati snažna poruka kako se vode javne financije, koju je prepoznala i međunarodna zajednica te je Hrvatska prvi put od 2007. godine dobila ocjenu stabilizacije kreditnog rejtinga – pohvalio se ministar. Za premijera Plenkovića na “jedan od najboljih rezultata u zadnjih 16-17 godina” utjecale su mjere njegove Vlade poduzete kroz poreznu reformu i pametnu fiskalnu konsolidaciju. Marić vjeruje da će do kraja godine javni dug smanjiti na 81 posto BDP-a, čime bi se zadovoljio posljednji formalni preduvjet za pokretanje postupka preuzimanja eura. Vlada se na jučerašnjoj sjednici nije izjasnila hoće li to i učiniti.
Ne dirati PDV
Proračunski prihodi u prvih šest mjeseci bili su 58,3 milijarde kuna i 3,5 % viši nego u istom razdoblju prošle godine, a rashodi 59,9 milijardi kuna, no rasli su sporije – 2%. Manjak u središnjem proračunu od 1,6 milijardi kuna (0,4% BDP-a) pokriven je suficitom u proračunima lokalnih jedinica i izvanproračunskih fondova. – Nadam se da neće biti značajnijeg rebalansa koji bi otvorio prostor da se ušteđeno potroši – kazao je Ante Žigman, šef saborskog Povjerenstva za fiskalnu politiku. Njegovo je mišljenje da povećani rast prihoda koji je došao na konjukturnom ciklusu treba iskoristiti za daljnje porezno rasterećenje rada i kapitala te smanjenje javnog duga. – PDV ne bih dirao, taj porez obuhvaća kompletnu ekonomiju, a jednim dijelom zadire i u sivu ekonomiju. Treba smanjivati poreze na rad i poreze na poduzetništvo jer se tako povećava konkurentnost i provodi interna devalvacija – kaže Žigman.