Plenković: Ubrzavamo aktivnosti za ulaz u eurozonu
Mađarima ćemo jasno dati do znanja da ne prihvaćamo protivljenje našem ulasku u OECD
Premijer shvatio da je izjavom “Mogu što hoću” pretjerao u ophođenju sa zastupnicima pa je naknadno objašnjavao zašto je to rekao Nakon dva mjeseca odmora, oporba je parlamentarnu sezonu počela “udarnički”, a na premijera Andreja Plenkovića prvi se na saborskom aktualnom prijepodnevu obrušio predsjednik SDP-a Davor Bernardić, prozivajući ga da skriva stvarne podatke o poslovanju posrnulog Agrokora. Premijerov odgovor bio je vrlo kratak, a kako ga je Bernardić u replici prozvao i za poskupljenje struje, kašnjenje obrazovne reforme i lutanje oko poreza na nekretnine, svoj je odgovor pokušao dodatno “podebljati” nakon sljedećeg pitanja Gordana Marasa (SDP). Maras je premijeru spočitnuo da su mu partneri Velimir Bujanec i Marko Skejo.
Dalić razbudila zastupnike
– Vas dvojica ste se očito zabavljali ovo ljeto, nisam vidio da ste nešto radili. Koristite ove minutice za marketing SDP-a koji nikada nije bio više neprepoznatljiv – rekao je Plenković, a zatim pokušao dodatno odgovoriti Bernardiću, na što su se SDP-ovci pobunili da premijer ne može naknadno odgovarati na pitanja drugih zastupnika. – Mogu što hoću – uzvratio im je Plenković. Naknadno je shvatio da je pretjerao u ophođenju sa zastupnicima pa je pokušao objasniti da njegova poruka nije posljedica bahatosti, nego poslovničke nespretnosti, jer članovi Vlade ne mogu reagirati na zastupničke replike. To ipak nije umirilo čelnika Mosta Božu Petrova, koji je, kaže, ostao “šokiran” onim što je doživio od premijera. – Ivo Sanader je radio što je htio a čak se ni on nije usudio to reći. Možda možete što hoćete, ali ne želite, barem po pitanju Agrokora – spočitnuo je Petrov premijeru. Nakon početnih napetosti, prvi jesenski “aktualac” ušao je u mirnije vode, a zastupnike je razbudila tek Martina Dalić, koja se našla prozvana riječima Mire Bulja na račun planirane izgradnje termoelektrane Peruća. Sve je dodatno “začinio” i prvi HSSovac Krešo Beljak uvredom na račun potpredsjednika Vlade Predraga Štromara, kojeg je nazvao jadnikom jer mu nitko od zastupnika do tada nije postavio ni jedno pitanje. Ponovo je opomenom morao reagirati Jandroković, a šefa Štromara u zadnjim je minutama obranila HNS-ova Bernarda Topolko, pitanjem o dinamici dodjele subvencioniranih kredita za kupnju stanova. Zbog zategnutih odnosa sa susjedima, prvim jesenskim “aktualcem” dominirale su vanjskopolitičke teme, a posebnu pozornost zastupnika pobudili su vanjskopolitički stavovi predsjednice države Kolinde Grabar-Kitarović. SDP-ov Joško Klisović premijera je upitao dijeli li stav predsjednice koja je najavu Mađara da će blokirati ulazak Hrvatske u OECD protumačila, ne kao politički motiviranu odluku, nego kao zaštitu mađarskih nacionalnih interesa. Klisović je uvjeren da je riječ o neprijateljskom koraku Mađarske, a Plenkovića je upitao smatra li mađarsko pojašnjenje koje je prenijela predsjednica utemeljenim i suvislim. – Nije li možda rezultat ovakvog poteza Mađarske činjenica da su u predizbornoj kampanji 2015. godine HDZ-ovi dužnosnici dali određena obećanja Mađarskoj da će se riješiti pitanje Hernadija i Ina-MOL-a na neki njima prihvatljiv način, što bi negativno utjecalo na stratešku hrvatsku kompaniju i neovisnost hrvatskog pravosuđa – upitao je Klisović. Da je nezadovoljan najnovijim istupom predsjednice u Budimpešti, potvrdio je i Plenković. – Ovakav signal kako je to preneseno i u samoj izjavi i u predsjedničinu komentaru za nas nije dobar – uzvratio je na pitanje SDP-ova zastupnika. Najavio je da će Vlada Mađarima jasno dati do znanja da njihovo protivljenje ulasku Hrvatske u OECD nije prihvatljivo i otkrio kako je novi veleposlanik u Mađarskoj Gordan Grlić Radman dobio uputu da takvu poruku prenese Budimpešti.
Predizborna obećanja
Plenković je naglasio da na razini EU još od 2007. postoji zajedničko stajalište koje članicama, pogotovu onima koje već jesu u OECD, nameće obvezu da podupiru ambicije drugih članica da uđu u tu organizaciju koja je, napominje, jedina preostala međunarodna organizacija koja Hrvatsku kvalificira u razvojnom i smislu pravne sigurnosti, gospodarstva i financija. Klisovićeve primjedbe o navodnim obećanjima HDZ-a iz izborne kampanje 2015., kada je stranku vodio Tomislav Karamarko, koji je bez funkcije u Vladi ostao upravo zbog optužbi za sukob interesa vezan uz mađarski MOL, odbio je komentirati. – Što se tiče vaše aluzije na kampanju iz 2015. i nekakva navodna obećanja da će se to pitanje riješiti nekim drugim putem, vi znate naš principijelan stav da su sve aktivnosti hrvatskoga pravosuđa neovisne od onoga što radi izvršna vlast – kazao je premijer. Uz OECD, premijer je najavio ubrzavanje Hrvatske prema još jednoj asocijaciji – eurozoni. Najavio je da će Vlada u sljedećem periodu od najviše dva mjeseca napraviti hodogram aktivnosti za ulazak Hrvatske u tzv. čekaonicu za euro, europski tečajni mehanizam i u konačnici u samu eurozonu.
Petrov Plenkoviću: Možda možete što hoćete, ali ne želite, bar po pitanju Agrokora Premijer potvrdio da je nezadovoljan istupom predsjednice u Budimpešti