Čistoća mora platiti 1,8 milijuna kuna PDV-a
Imamo pravo prolaziti državnim zemljištem, za privatno pitamo, a na arheološka nalazišta ne zalazimo, kaže Radmanović Oštra reakcija dr. sc. Saše Kovačevića iz Instituta za arheologiju iz Zagreba nakon pljačke 2600 godina starog grobnog humka kod Jalžabeta u Varaždinskoj županiji izazvala je negodovanje među članovima Društva detektoraša Hrvatske. Nakon što je otkrivena duboka rupa koju su u tumulu iskopali pljačkaši, arheolog Kovačević upozorio je da je posljednjih godina uočeno sve više “detektoraša” koji traže vrijedne nalaze. – Istina, broj članova je u porastu, ali mi nemamo veze s pljačkama poput te u Jalžabetu. Nemamo ni takve uređaje, a ni namjere. Ovo je vjerojatno učinio netko tko je imao sofisticiraniju opremu poput GPR radara. Naši detektori imaju doseg do 20 ili 30 centimetara u dubinu i sigurno ne kopamo sedam ili deset metara. Imamo pravo prolaziti s detektorima metala državnim zemljištem, za privatno pitamo, a na arheološka nalazišta ne zalazimo. Dečkima uvijek velim neka provjere čestice, smije li se na njih ili ne – kaže Milan Radmanović, predsjednik Društva detektoraša Hrvatske, koje ima šezdesetak aktivnih članova. To su hobisti koji traže predmete poput starih novčića ili metalnih ukrasa zakopanih u zemlji. – Kad nešto pronađemo, imamo moralnu obvezu prijaviti vrijedne nalaze. Jedno je kad neki seljak nešto izore plugom i baci sa strane jer mu smeta, no mi bismo trebali znati nešto o povijesti i razlučiti što je vrijedno, a što nije. No, velim, ne mogu stajati nekome iza leđa i pratiti što je pronašao – dodaje Radmanović. Detektori metala mogu se lako nabaviti, oglasnici su puni tih uređaja čija je cijena od nekoliko stotina do 4500 i više kuna. Udruga bilježi povećanje broja članova koji potpisuju kodeks o tome što smiju, a što ne smiju. S policijom nemaju problema, tu i tamo ih zaustave i legitimiraju. Kod Siska su razotkriveni kolekcionari kojima su oduzete vrijedne neprijavljene zbirke, no istinski zaljubljenici u taj hobi, koji može donijeti i zaradu, rade, ističe, po propisima. Dug je nastao jer Čistoća nije plaćala porez na novac koji Fond za zaštitu okoliša svake godine uplaćuje za sanaciju odlagališta otpada Ilovac Snježana Bičak Sudeći po podacima o poslovanju, karlovačka Čistoća lani je imala neto dobit od 107.000 kuna. – Smatram da to nije dovoljno da bi se normalno poslovalo i vraćalo dug od čak 1,8 milijuna kuna, koliko Čistoća duguje karlovačkoj Poreznoj upravi za PDV. Bojim se da će dug vraćati građani, da će tvrtka povisiti cijene svojih usluga kako bi vratila dug – kaže SDP-ovac Dubravko Golubić koji smatra da Grad i tvrtka duguju građanima objašnjenje kako će taj dug biti vraćen. Kako su pojasnili u Gradu, dug je nastao zato što Čistoća nije plaćala porez na novac koji Fond za zaštitu okoliša svake godine uplaćuje Gradu odnosno Čistoći za sanaciju odlagališta otpada Ilovac. – Po mišljenju Državnog ureda za reviziju, porez se nije trebalo plaćati na taj novac Fonda, no Porezna uprava na kraju je donijela drukčiji zaključak. Dogovoreno je da ćemo dug vratiti u 24 rate. Tvrtka će racionalizacijom poslovanja naći način da plaća rate, tako da dug neće ni na koji način opteretiti građane i korisnike usluga Čistoće – kazao je gradonačelnik Damir Mandić. Direktor Čistoće Damir Jakšić pojasnio je da je sve počelo 2007., te da su tada financijski stručnjaci rekli da se PDV ne plaća na taj novac Fonda, potvrdila je to i revizija 2012., a Porezna uprava tada se nije očitovala. Sve do 2015. godine kada su donijeli rješenje da se dug mora platiti.
Arheolog Siniša Kovačević upozorio je da je posljednjih godina sve više “detektoraša”