Metodologija nije primjerena uporabi u STEM području
Hoće li se promijeniti ime ulici Tomaša Masaryka u sklopu opće promjene imena zagrebačkih ulica i trgova uskoro ćemo vidjeti. Činjenicu da je bio mason nitko više ne spominje. Više se spominje da je bio zaslužan za stvaranje stare Jugoslavije. Iako je zagovarao stvaranje južnoslavenskih država, Masaryk je na izvjestan način zaslužan i za stvaranje ideje o hrvatskoj državi, jer je prava naroda i narodnosti smatrao ciljem društvenog djelovanja, a državu njezinim sredstvom. Na taj način on je utjecao i na hrvatske političare, a posebno na Ivana Meštrovića, Franu Supila i Stjepana Radića. Možda i više nego na mnoge druge čehoslovačke političare. Tomaš Masaryk je bio izuzetna ličnost među tadašnjim europskim političarima. Njega nitko nije mogao zavesti jugoslavenskom veličinom. To ne znaju mnogi današnji hrvatski političari. Neki hrvatski političari bez razloga napadaju Masaryka zato što ne razumiju ni njega ni njegovu politiku. Pa ni dalekosežnost njegove političke misli. Među njima je vjerojatno i Zlatko Hasanbegović. Bez Masarykove politike ne bi možda bilo na neki način ni današnje samostalne Hrvatske. Bila bi samo Jugoslavija. On je važnošću koju je davao nacionalnim idejama utjecao i na hrvatske masone da se priklone hrvatskoj ideji. Hrvati Ivan Meštrović i Jozo Kljaković su svojim značajnim utjecajem u Jugoslavenskom odboru čuvali postojanje hrvatske ideje. Nasuprot njima bio je Svetozar Pribičević koji se pak zalagao da se što više utjecaja i teritorija dodijeli Srbiji. Tomaš Masaryk, unatoč tome što je podržavao ideju stvaranja zajedničke države Srba, Hrvata i Slovenaca, bio je protiv tolikog utjecaja Srbije. On je zapravo bio za federaciju južnoslavenskih država jer je smatrao da se samo tako mogu zaštiti prava i sloboda naroda u političkoj zajednici. Zbog toga je bio protiv represivnog načina vladanja kralja Aleksandra Karađorđevića. Masaryk je bio i realan političar i kao takav je uvelike utjecao na Stjepana Radića. Unatoč svim svojim ograničenjima koja vidimo iz današnje perspektive, Masaryk je bio veliki političar čije djelovanje treba promatrati u kontekstu vremena u kojem je živio. Pročitavši u posljednje vrijeme u vašem listu dva teksta Slavena Letice i komentar-analizu Ante Bežena na temu reforme obrazovanja, moram ustvrditi da ni jedan ni drugi nisu ni dotaknuli glavni razlog zašto je obrazovna reforma problematična. A to je ponajprije katastrofalno loša metodologija koja je primijenjena – metodologija obrazovnih ishoda i kompetencija po uzoru na australsko strukovno obrazovanje koja je neprimjerena i neprimjenljiva za iole ozbiljniju uporabu u STEM području. Nikome, čini se, nije jasno što bi primjerice informatika trebala predstavljati, a posebno što bi ona trebala predstavljati u glavama prvašića. Na žalost, ni prosječni čitatelj tu nije doma, jer npr. reći izvrsnom programeru da je informatičar isto je kao filharmonijskom violinistu reći da je muzikant. Najveći je pritom problem što je naše Ministarstvo obrazovanja u stručno-birokratskom rasulu posljednjih deset godina, njegove agencije samo “glume” stručne