Vijeće se podijelilo već u definiranju antifašizma
Lučić: Da se slažemo, Vijeća ne bi ni trebalo biti
Vijeće bi trebalo izraditi preporuke prema kojima će Vlada predložiti zakon kojim bi se reguliralo odnos prema totalitarnim simbolima iva.puljic-segor@vecernji.net Nakon što je Vlada pod pritiskom partnera iz HNS-a i SDSS-a u dogovoru s pripadnicima HOS-a ipak premjestila spomen-ploču te udruge iz Jasenovca u Novsku, još su veća očekivanja od Vijeća za suočavanje s prošlošću jer nitko nije zadovoljan tim rješenjem budući da je na HOS-ovoj ploči, u grbu te postrojbe, i dalje pozdrav “za dom spremni”.
Svjetski i Domovinski rat
Upravo bi Vijeće trebalo izraditi preporuke prema kojima će Vlada predložiti zakon kojim bi se reguliralo odnos prema simbolima totalitarnih režima, pa tako i prema “ZDS”, ali Vijeće za suočavanje s prošlošću zapelo je već na izradi radnog materijala, tzv. polaznišnih osnova u sklopu kojih bi trebale biti predložene smjernice za novi zakon. Taj radni materijal, neslužbeno doznajemo, izradili su Jasna Omejec, bivša predsjednica Ustavnog suda, i Antun Vujić, bivši SDP-ov ministar kulture i svojevrsni ideolog ljevice, a iako je u tzv. komisiji za izradu tog materijala trebao biti i Ivo Lučić, povjesničar desnog svjetonazora, on navodno zbog toga što ne može naći zajednički jezik s Omejec i Vujićem u tome na kraju nije sudjelovao. Sve troje aktera, uz ostale povjesničare, pravnike..., članovi su Vijeća za suočavanje s prošlošću. Budući da Vijeće ima težak zadatak – pronaći balans i dati preporuke za kažnjavanje isticanja simbola totalitarnih re- žima – što hrvatsko društvo nije riješilo u gotovo tri desetljeća državne samostalnosti, ne čudi da su stručnjaci zapeli već na prvom koraku. No to je i indikator da će Vijeće teško pronaći konsenzualno rješenje te je upitno hoće li Hrvatska ikada dobiti zakon koji će se jednako odnositi prema svim simbolima totalitarnih režima. U tom radnom materijalu, doznajemo, napisana je vrlo opsežna analiza ocjene totalitarnih režima od Drugog svjetskog do Domovinskog rata, a te polazišne osnove još ne sadržavaju preporuke koje se od Vijeća očekuju. Navodno je prijepor nastao oko definicije i ocjene antifašizma, odnosno uloge komunizma u antifašističkom pokretu nakon Drugog svjetskog rata. Članovi Vijeća unisono ponavljaju da je dogovor da u javnost ne iznose interne stvari, pa nitko službeno ne želi potvrditi neslaganja, ali neslužbeno se doznaje da je problema bilo i da nisu svi zadovoljni tim materijalom, ali da se usuglašavanje nastavlja.
“Ništa nije tragično”
– Nije logično očekivati da ćemo se odmah svi o svemu složiti. Da je tako, Vijeće ne bi ni trebalo postojati. I dalje ćemo se usuglašavati, dok na kraju ne dođemo do zajedničkog rješenja – rekao nam je Lučić. Nenad Zakošek, bivši dekan Fakulteta političkih znanosti, također kaže da su potrebna dodatna usuglašavanja, ali smatra da “ništa nije tragično”. Priznaje ipak da će posao Vijeća biti prilično težak.