E JE OD PRVOG DANA ŽNIJE OD REFORME
tehnologija, Smjernice za provedbu Strategije. Posebno stručno povjerenstvo ima obvezu izraditi Akcijski plan – dokument koji definira mjere Strategije, utvrđuje koja je institucija zadužena za provođenje pojedine mjere, kao i vrijeme za svaku mjeru. Rok za Akcijski plan bio je 6. prosinca 2014. godine, sukladno smjernicama za provedbu Strategije. Rok je probijen – Posebno stručno povjerenstvo Akcijski plan dovršilo je devet mjeseci kasnije. Naime, Akcijski plan radili su kao dio Strategije, a tek je naknadno saborski odbor ustvrdio da iz Strategije treba izuzeti Akcijski plan, svojevrsni vremenik u kojem treba predvidjeti rokove, za provedbu Strategijom propisanih sadržaja. Dvanaest dana kasnije, 18. prosinca, Ministarstvo obrazovanja na čelu s Mornarom objavljuje javni poziv za prijavu kandidata za voditelja i pet člano- va Ekspertne radne skupine za provođenje cjelovite kurikularne reforme – samo jedne od ukupno 38 mjera Strategije.
Ekspertna radna skupina, od prvog imenovanja do danas, u nadležnosti je isključivo Ministarstva. Osnovna joj je zadaća izrada kurikularnih dokumenata koji definiraju promjene koje bi se trebale primijeniti od vrtića, osnovnih pa sve do srednjih škola. Mornar je odluku o osnivanju prve Ekspertne skupine (ERS) donio 28. siječnja 2015. godine, a ona je s radom započela šest dana kasnije, na čelu s voditeljem Borisom Jokićem, koji se jedini natječajem prijavio za to mjesto i članovima Branislavom Baranović, Suzanom Hitrec, Tomislavom Reškovcem, Zrinkom Ristić-Dedić, Brankom Vuk i Ružicom Vuk. Vrlo brzo ministar Mornar suočava se s prvim problemom – u ERS je, naime, imenovao jednog člana više nego što je bilo predviđeno pozivom, pa ga se prozivalo da je u rad ERS-a uključio kandidatkinju koja se na natječaj prijavila nakon što je bio završen. Riječ je o Suzani Hitrec, predsjednici Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja i jednoj od potpisnica Strategije. Mornaru će kritičari na račun staviti i optužbe da je kao ministar u prvi plan isticao samo cjelovitu kurikularnu reformu, dok je ostale dijelove Strategije zanemario. Akcijski plan koji je svjetlo dana ugledao 3. rujna 2015. godine iznenadio je Ekspertnu radnu skupinu – njime su izraženi novi, izrazito skraćeni rokovi, za izradu kurikularnih dokumenata. Mornar se kao ministar nadao kraćim rokovima, očekivao je da se dokumenti mogu pripremiti za šest mjeseci, a da to tako ne može funkcionirati, upozoravao ga je i Neven Budak. – Zbog rokova za izradu kurikularnih dokumenata bilo je nesuglasica između nas kao Posebnog stručnog povjerenstva i Ministarstva obrazovanja. U Ministarstvu su očekivali da će taj posao ići brže, a mi smo kao Povjerenstvo upozoravali da za to treba više vremena, da su rokovi prekratki – kazao je Neven Budak.
Na pitanje koliko je to vremena više, Budak je poručio da je realno vrijeme bilo dvije godine. Zašto se inzistiralo na kratkim rokovima, Budak to danas pravda uvjerenjem da Mornar nije znao koliki angažman i koliko posla cijeli taj proces zahtijeva. Da su rokovi bili ambiciozni, danas potvrđuje i Vedran Mornar. – Išli smo ambiciozno, ali bolje je zakasniti na kratko postavljenom roku, nego na dugom. Da smo uzeli rok od tri godine, on bi istekao sada, a mi danas, 2017. godine, ne bismo bili ni tri posto spremniji nego što smo bili tada. Vodili smo se idejom da je potrebno što prije krenuti jer je svaka godina jedna izgubljena generacija – kazao je za Večernji list Vedran Mornar. Njegovi će kritičari, uglavnom predstavnici politički suprotstavljenih strana, dvije godine kasnije, nakon što se u reformi obrazovanja mnogo toga promijenilo, postaviti pitanje je li tadašnji ministar Mornar s rokovima žurio samo zato što je bio motiviran projektom e-Škole. E-Škole su uvrštene u sam sadržaj Strategije, pripremale su se još u doba ministra Željka Jovanovića, i to 2013. godine, a zaživjele su u doba Mornara kada je usvojen europski operativni program “Konkurentnost i kohezija” za razdoblje od 2014. do 2020. godine. Njegova vrijednost premašuje dvije milijarde kuna – a 85 posto financirano je iz fondova EU. Trenutačno se u 151 školi provodi pilot-projekt e-Škola, a cilj je do 2019. godine u