Stižu reforme rada i mirovina. Zašto još nema javne rasprave?
Ministar Pavić kaže da će predstaviti prihvatljiv i pravičan model prema kojemu korisnicima 2. stupa mirovine iz 1. stupa neće pasti 27 posto, ali ne otkriva kako
Trendove ozbiljno ugrožava čitav niz potencijalnih tužbi, eventualni rast kamata u EU, restrukturiranje cestarskog duga, otkup dionica Ine... Ekonomski institut Zagreb u svojim polugodišnjim prognozama najavljuje rast gospodarstva veći od tri posto u iduće dvije godine. Za razliku od Vlade koja u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike najavljuje usporavanje rasta BDP-a u 2018. na oko 2,8 posto, ekonomisti iz EIZG-a ipak vjeruju da će ekonomija rasti 3,3 posto.
Proračun u debelom plusu
Prijetnji optimističnom scenariju ima podosta, od odnosa sa susjedima koje mogu zaustaviti velike investicije poput Pelješkog mosta do izazova za stabilnost proračuna koji leže u raznim tužbama dignutima protiv države. Tako EIZG navodi da bi pozitivne trendove mogle “ozbiljno ugroziti” rastuće dospjele neplaćene obveze u zdravstvu, restrukturiranje duga Hrvatskih autocesta, bankovne tužbe povezane sa švicarskim frankom, konačna odluka i način otkupa dionica Ine od MOL-a, tužbe povezane s lex Agrokor te potencijalni rast kamatnih stopa u Europskoj uniji. Ističu i da Vlada Andreja Plenkovića ima poprilično slab reformski potencijal. Međutim, ako se izbjegnu negativni utjecaji, proračun bi mogao biti u plusu već iduće godine, uvjereni su u EIZG-u. Naime, ekonomisti najavljuju da će proračun opće države 2018. godine biti u plusu 0,5 posto BDP-a što je gotovo 1,8 milijarde kuna. Ponešto su rezerviraniji prema potencijalu smanjenja udjela javnog duga u BDP-u od Vladinih prognostičara jer za iduću godinu najavljuju javni dug na razini od 80 posto BDP-a, dok u Smjernicama piše da će krajem 2018. biti na razini od 78,3 posto BDP-a, a riječ je o nekoliko milijardi kuna razlike između dvije prognoze. Uz drastičan pad investicijskih aktivnosti tijekom krize najavljeni rast ulaganja od 6 posto u odnosu na 2016. nije dovoljan da bi znatnije povukao ekonomiju, već će se širenje gospodarstva i dalje temeljiti na većoj potrošnji građana i države i dijelom na većem izvozu roba i usluga. Kako ubrzava rast uvoza zbog veće potrošnje, utjecaj izvoza na rast gospodarstva sve je manji.
Cijene će porasti 1,5 posto
Ekonomski institut Zagreb očekuje znatniji rast kreditnih aktivnosti u 2018. godini. Uvjereni su da će rast kredita iduće godine biti oko 3,4 posto. Tečaj kune ostat će vrlo sličan trenutačnom i kretat će se oko 7,44 kune za jedan euro, ali kupovna će moć blago oslabjeti. Naime, rast turističke potrošnje, trgovine na malo te korekcija cijene električne energije koja će se preliti na većinu proizvoda potjerat će, kažu u Institutu, iduće godine cijene na gore čak 1,5 posto, dok se inflacija u ovoj godini zadržala na 1,1 posto zahvaljujući padu cijena nafte na svjetskim tržištima.
Mirovinski su zakoni već morali biti u javnoj raspravi, prema planu Vlade. Sindikat se boji da Vlada želi na brzinu progurati promjene Iza nas je najmirnijih stotinu dana koje je imao neki ministar rada i mirovinskog sustava, no sljedećih bi se mjeseci fokus javnosti trebao preseliti s poreznih na radna i mirovinska pitanja. Javnosti dosad uglavnom nepoznati ministar Marko Pavić poručio je da “što se tiče mirovinskog sustava, njegovo ministarstvo razmatra mjere koje su dio šire strategije stimuliranja zaposlenosti i gospodarskog rasta”.
Vlada nema jedinstven stav
Sindikati su s dosta straha i negodovanja primili vijest da Vlada priprema novu promjenu Zakona o radu u 2018., dok su se ozbiljniji zahvati u mirovinskom sustavu trebali provesti već ove godine. Bruxellesu je u zadnje dvije godine obećano da ćemo ubrzati produljenje radnog vijeka na 67 godina te jače demotivirati prijevremeno umirovljenje. Također, Vlada je obećala promjene i u sustavu beneficiranog staža, no nijedan od novih zakonskih akata nije upućen u javnu raspravu. Ministar Pavić ne odgovara hoće li mirovinski paket otvoriti do kraja ove godine ili će se i taj vrući krumpir preseliti na iduću. Sve aktualnije postaje i pitanje dodatka na mirovine osiguranika drugog stupa, bez kojega bi mirovine članova obaveznih mirovinskih fondova pale oko 27 posto već od 2019. godine. – Na takozvanom pitanju “27-postotnog” dodatka na osnovnu mirovinu intenzivno radimo i vjeru- jemo da ćemo predstaviti model koji će biti svima prihvatljiv, ali i nadasve pravičan za buduće korisnike mirovina, odgovorio je ministar Pavić na naš upit. Kako izgleda “prihvatljivo” i “pravično” rješenje još ne otkriva. Na stranicama Ministarstva, međutim, detaljno se opisuje svaki njegov službeni posjet. Upućeni sugovornik kaže da ni u Vladi ne postoji jedinstven stav oko budućih mirovina iz 2. stupa, a posebno je snažan utjecaj ministra Gorana Marića, žestokog kritičara dvostupnog mirovinskog sustava. – Unutar ciklusa Europskog semestra razmatraju se i druga pitanja, poput staža osiguranja s povećanim trajanjem, poticanja duljeg ostanka u svijetu rada, ali i suzbijanja siromaštva i socijalne isključenosti u starosti. U konačnici cilj nam je osigurati prvo održivost hrvatskog mirovinskog sustava, a potom primjerene mirovine hrvatskih građana – poručuje ministar Pavić.
Razvoj poduzetništva
Ministarstvo je šturo i oko promjena Zakona o radu. – Proći ćemo kroz sve zaprimljene prijedloge, razmotriti ih u kontekstu EU legislative te horizontalno povezanih nacionalnih propisa te zaključno kreirati optimalna rješenja koja će pridonijeti kako razvoju poduzetništva u Hrvatskoj tako i zaštiti položaja radnika na tržištu rada, a sve kroz konzultacije sa socijalnim partnerima – kaže Pavić. Sindikalci zasad o ministru govore u rukavicama. – Na sastancima je nastupao korektno i otvoreno, premda pomalo suzdržano u pogledu vlastitih ingerencija, što možda znači da još uvijek gradi svoju poziciju u Vladi – komentira glavni tajnik službeničkog sindikata Siniša Kuhar. U HDZ-ovim krugovima o Paviću se govorio i kao o izglednom šefu zagrebačkog HDZ-a. – Ministar Pavić je čovjek s puno ambicija, uvjeren da radi dobro, ali se otvara pitanje koliko je upućen. Pravo je pitanje hoće li slijediti nova znanja ili će slijediti političke upute – komentirao je sindikalac Vilim Ribić.
Bruxellesu je obećano da ćemo ubrzati produljenje radnog vijeka na 67 godina