Aktualan hrvatski trend je figurativno slikarstvo
U HDLU-u počinje četvrti Bijenale slikarstva koji donosi najbolje od domaće umjetnosti zadnje dvije godine
Slikari imaju intuitivnu želju koja nije uvjetovana proglasom, to je prirođena potreba koja traje 30.000 godina TOMISLAV BUNTAK dopredsjednik HDLU-a
Potreba za manifestacijom pojavila se jer u Hrvatskoj djeluje čak 200 slikara, a do 29. listopada mogu se vidjeti majstorije 48 autora
Najbolje od hrvatske aktualne slikarske scene donosi četvrto izdanje Bijenala slikarstva koje se danas otvara u Domu hrvatskih likovnih umjetnika.
Težak izbor od 160 prijava
Kroz radove 48 odabranih umjetnika vidjet ćemo presjek radova nastalih posljednje dvije godine, a prije samog otvorenja kroz postav nas je proveo Tomislav Buntak, dopredsjednik HDLU-a, član selekcijskog žirija, pokretač Bijenala i što je najvažnije – slikar. – Ključ izbora autora vrlo je jednostavan – dvogodišnja produkcija. Ono što su u tom periodu radili, tko se izdvajao, bio jako aktivan. Prijavljeno je oko 160 autora, a mogli smo u izbor uključiti sigurno još 20-ak ljudi. Uglavnom, ta brojka od 180 do 200 autora koji se u Hrvatskoj aktivno bave slikarstvom realna je – govori Buntak pritom navodeći samo neke od slikara koje ćemo vidjeti, a među kojima ima i svojevrsnih mlađih zvijezda. Izlažu: Grgur Akrap, Duga Bobanović, Viktor Daldon, Fedor Fischer, Darko Friščić, Martina Grlić, Duje Jurić, Ivana Jurić, Marija Koruga, Davor Krelja i Danica Franić, Koraljka Kovač, Vida Meić, Marina Mesar, Goran Novaković, Pavle Pavlović, Lav Paripović, Lydia Patafta, Ivan Prerad, Ana Ratković Sobota, Domagoj Rogina, Mario Romoda, Damir Sobota, Miran Šabić, Stjepan Šandrk, Bojan Šumonja, Stipan Tadić, Ivana Tkalčić, Josip Tirić, Predrag Todorović, Nataša Vuković, Eugen Varzić, Matko Vekić, Marko Zeman, Zlatko Keser, Đuro Seder, Robert Šimrak, osvajač Grand Prixa na 3. Bijenalu slikarstva... Svaki sudjeluje s više radova, prosječno dva, velikih formata, a generacijski se kreću od onih koji su diplomirali prije nekoliko mjeseci do Sedera i Kesera, akademika čija je izložbena soba, kaže Buntak, po njemu i najveselija i izgleda kao da iz nje izlazi proljetna radost.
Nov uzlet likovnosti
– Pobjednika čeka novčana nagrada, oko 15.000 kn, a ima pravo i na izložbu ako želi te automatski sudjeluje na sljedećem Bijenalu. Uglavnom, razloga za pokretanje ove manifestacije je nekoliko. Kao prvo imamo 200 aktivnih slikara u zemlji, a i kada smo krenuli, u svijetu se dogodio novi revival slikarstva, i to figurativnog. S druge strane mi smo Društvo likovnih umjetnika, slikari smo i ja i još nekoliko ljudi koji su sudjelovali u pokretanju i mislim da je nužno da slikari pokrenu Bijenale – kaže Buntak pa nastavlja: – Za mene je najvažnije što sam i ja slikar jer znam da se slikari s tim bude i imaju intuitivnu želju koja nije uvjetovana umjetničkim statementom ili manifestom, već je to prirođena potreba koja traje 30.000 godina. Što se tiče aktualnih trendova na hrvatskoj likovnoj sceni, kaže: – Imali smo generaciju koja je poslije 2005. diplomirala i koja je uhvatila taj vlak figuracije na svjetskoj razini i ona je još prisutna. Međutim, generacija koja je završila u zadnjih pet ili šest godina pokušala je slikarski izraz okrenuti prema nečem drugom, tako da možemo vidjeti i dosta tendencija prema apstraktnom poimanju slike – kaže Buntak. Naša slikarska scena u Europi, gledano u smislu biznisa, ne stoji, tvrdi, baš sjajno, ali imamo kvalitetu koja lijepo prezentira ne samo hrvatsku, nego i europsku tradiciju slikarstva. Uz spomen europske tradicije valja napomenuti da se u okviru Bijenala ugošćuje i izložba “Extended Painting Prag” koja predstavlja umjetnike koji oblikuju suvremenu prašku slikarsku scenu. Bijenale traje do 29. listopada.