Večernji list - Hrvatska

Siromaštvo koje se nasljeđuje je problem društva

- Romana Kovačević Barišić romana.kovacevic@vecernji.net ZAGREB

Netko može imati visok mjesečni dohodak, ali ako je zadužen, također može biti u ozbiljnom riziku od siromaštva

Niži stupanj obrazovanj­a, samo jedan roditelj i veći broj djece u kućanstvu uvjeti su koji nose veći rizik od siromaštva ostalih jer znače ujedno manja primanja po članu kućanstva. Netko može imati visok mjesečni dohodak, ali ima li veliku zaduženost, također može biti u riziku od siromaštva.

Dohodak kućanstva ključan

Neke su to od tvrdnji koje su se mogle čuti jučer prilikom predstavlj­anja indikatora za ranu identifika­ciju siromaštva djece školske dobi. Indikatori dječjeg siromaštva izrađeni su u sklopu twinning projekta Hrvatske i Francuske, koji financira EU. Provedeno istraživan­je pokazalo je da rizik od siromaštva najbolje predviđaju oni indikatori koji se odnose na dohodak kućanstva te parametri poput zaposlenos­ti, zaduženost­i i socioekono­mskog statusa pojedinca, dok su izjednačen­i, na trećem i četvrtom mjestu, imovina i karakteris­tike kućanstva. Na zadnjem mjestu nalaze se indikatori koji se tiču same djece, poput njihova izgleda, ponašanja, prehrane, školskog uspjeha te sudjelovan­ja u izvanškols­kim aktivnosti­ma. – Dječje siromaštvo i prenošenje siromaštva iz generacije u generaciju rezultira značajnim posljedica­ma, ne samo za one koji su dijelom toga nego i za cjelokupno društvo. Radom na smanjivanj­u siromaštva djece i njihovih obitelji razvojem metoda i alata za procjenu rizika od siromaštva, s jedne strane, i ciljanih prevencijs­kih programa s druge strane, moguće je osigurati dugoročne pozitivne ishode za pojedince izložene riziku od siromaštva i ostvariti pravednije društvo – istaknula je Marija Pletikosa, državna tajnica za demografij­u, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Izrađen je Upitnik za identifika­ciju rizika od siromaštva namijenjen socijalnim radnicima.

Premale naknade

Predstavlj­eni su i rezultati istraživan­ja o korištenju socijalnih usluga iz 13 gradova. Od 316 ispitanih korisnika socijalne skrbi, najviše ih je nezadovolj­no iznosom novčanih naknada – 33% ih smatra nedostatni­m. Socijalne usluge (pomoć u kući, psihosocij­alna podrška, uključivan­je djece u programe odgoja i obrazovanj­a, boravak, organizira­no stanovanje...) koristi tek između dva i četiri posto korisnika.

 ?? IVICA GALOVIĆ/PIXSELL ?? Socijalne usluge (npr. uključivan­je djece u programe odgoja) koristi samo od dva do četiri posto korisnika
IVICA GALOVIĆ/PIXSELL Socijalne usluge (npr. uključivan­je djece u programe odgoja) koristi samo od dva do četiri posto korisnika
 ??  ?? Marija Pletikosa: Izrađen je Upitnik za identifika­ciju rizika od siromaštva namijenjen socijalnim radnicima
Marija Pletikosa: Izrađen je Upitnik za identifika­ciju rizika od siromaštva namijenjen socijalnim radnicima

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia