Grabar-Kitarović: Rastemo, ali drugi rastu brže od nas
Konzum je mnoge zgrade uzimao tako da je prvo zgradu prodao, a onda je unajmio. Cijene najma navodno su bile precijenjene Sva su očekivanja usmjerena na petak kada će izvanredna uprava Agrokora objaviti revizorsko izvješće, u kojem će, kako se čuje od osoba bliskih reviziji, “biti materijala za proučavanje cijeli vikend, a ono što se našlo iznenađenje je i za dugogodišnje revizore”. No to ne znači da će, kako neki misle, odmah biti posla i za DORH, jer ima li materijala da i on nešto poduzme, tek treba utvrditi. No ipak, napraviti kumulirani gubitak od 15 milijardi kuna koliki je nađen, od čega je polovica u Konzumu, iako još i ne službeno potvrđen, ne može se napraviti samo kroz jednu stavku, nego kombiniranjem više načina podcjenjivanja troškova ili precjenjivanja imovine. Što se točno radilo u Agrokoru, ne zna se, pa ono što možemo iznijeti samo su pretpostavke. Da je, primjerice, bilo namještanja bilance pa onda i računa dobiti i gubitka kroz fakture, zalihe, rezervacije, koncesije, financijske mjenice…
Koncesijska prava
Vrlo je moguće da, primjerice, nije bilo pravodobnog knjiženja ulaznih faktura. Moguće je, naime, da neki troškovi nisu proknjiženi, pa je automatski iskazana i veća dobit. Moguće je i da nisu iskazani pravilno troškovi knjiženja pri ulaganju u imovinu, tzv. kapitalizacija. Agrokor ima niz prehrambenih tvrtki, pa nije isključeno da je precijenjeno stanje zaliha, što onda, naravno, utječe i na ispravak vrijednosti na stavci imovine u bilanci, tj. nije bilo vrijednosnog usklađenja zaliha. Primjerice, nije isključeno da je određenom broju artikala istekao rok trajanja ili neki proizvodi nisu bili više zanimljivi na tržištu pa je trebalo smanjiti vrijednost tih zaliha, a i dalje su se knjižile kao zalihe sa značajnom vrijednosti. Pa se na taj način imovina napuhavala. Uvijek su u knjigama moguće kombinacije s amortizacijom, tj iskazivanje krivog broja godina, a kako bi se smanjio trošak amortizacije. Nadalje, ako tvrtka ima koncesijska prava na izvorišta, pitanje je po kojoj su cijeni knjižena ta prava. U Agrokorovu slučaju, to se moglo dogoditi s Jamnicom. A nije isključeno da je i to bilo precijenjeno. Vidjet će se i kako je knjižena dugoročna imovina, odnosno je li knjižena po većim iznosima nego što bi trebala. Saznat će se i kako je u bilanci vođeno stanje pokretnina – helikoptera, jahte… Nadalje, pitanje je i koliko se izdvajalo za znane buduće obveze, tj. buduće rizike kroz rezervacije. Agrokoru su za niz kredita jamstva bile njegove tvrtke, no vjerojatno to nije prikazano kako treba. Brojne zgrade Agrokor, tj. Konzum uzeo je po metodi “sale and lease back”, odnosno tako da je prvo zgradu prodao, a onda je unajmio. Već se govorilo da su cijene tog najma bile precijenjene. Bivša je uprava precijenila i tzv. goodwill tvrtki, odnosno vrijednost koja se temelji na imenu, stručnosti… Iako je pravu vrijednost po toj stavci i teže utvrditi. Ali svakako realna procjena mora postojati. I na kraju, objavljivalo se od samog početka procesa da je velik dio svog poslovanja Agrokor temeljio na financijskim mjenicama. Najveći dio tih mjenica knjižio se kao dug dobavljača, koji su te mjenice unovčili za Todorića, u stvari ga kreditirali, umjesto da je prikazan kao dug Agrokora.
Različite taktike
Revizija će pokazati u petak što se događalo i navodno manipuliralo. No, kako upozorava konzultant Andrej Grubišić, “računovodstveni standardi dopuštaju različite računovodstvene politike, pa je učestalo da se ista poslovna transakcija drukčije knjiži u dvije različite tvrtke”. Mnogi će i reći da, uzme li se pet različitih revizora, njihova bi izvješća bila drukčija. Zato i ne treba odmah financijske kombinacije proglasiti kaznenim djelom. No, kako su predstavnici DORH-a zajedno s revizorima zasjeli u sjedište koncerna još od početka procesa, sigurno već znaju ima li kaznenih elemenata na temelju bilanci. Iako, opet treba ponoviti, napraviti gubitak od 15 milijardi, a da je umjesto njega iskazana dobit, zasigurno za sobom mora povući neku odgovornost. Ako ne od države, onda od kreditora kojima su predstavljeni krivi podaci. Prema procjeni MMF-a, iseljavanje od 1993. do 2013. nanijelo je štetu u rastu manjem za 15 posto BDP-a, rekla je predsjednica Marina Šunjerga Ova je godina obilježena očuvanjem stabilnosti, a iduća će biti usmjerena na rast i reforme, zaključio je premijer Andrej Plenković predstavljajući ekonomsku politiku Vlade u 2018. jučer na konferenciji Dan velikih planova. Najavio je pad javnog duga i deficita te rast kreditnog rejtinga Hrvatske na investicijsku razinu, daljnje mjere koje bi rasteretile gospodarstvo, brže povlačenje novca iz fondova EU te mjere za zadržavanje mladih. U kontekstu dovođenja u red zdravstva istaknuo je da će više snage usmjeriti na restrukturiranje i racionalizaciju troškova zdravstva nego na nove prihode pa je i obećao da novih nameta neće biti.
Veliki dio poslovanja Agrokor je temeljio na mjenicama koje je knjižio kao dug dobavljača
Predsjednica traži reforme
Naglasio je i važnost državne imovine koju valja aktivirati, a i očekivanje ulaganja u energetici. – Imali smo rekordnu turističku sezonu s prihodima od gotovo 11 milijardi eura, a cilj nam je do 2020. doseći prihod od 14 milijardi eura. Ove godine bilo je 800 milijuna eura turističkih ulaganja, a iduće želimo milijardu eura ulaganja – poručio je Plenković napomenuvši da je i sam pridonio uspješnosti sezone riješivši problem s gužvama na granici. Obećao je da će 2018. biti stabilnija od ove godine te da će politika Vlade voditi prema ostvarenju dva cilja: ulasku u schengensku zonu i eurozonu. Premijer je naglasio i da je od 2015. stvoreno 50 tisuća novih radnih mjesta te zaključio da je najbolja demografska politika stvaranje radnih mjesta i stabilan gospodarski rast. Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović zauzela se za jače i brže reforme te poručila da nas dobri statistički pokazatelji ne smiju uspavati. – Desetljeća razvoja bez ideje, pogrešnih odluka i krivo usmjerenih poticaja dovela su nas u stanje kronične krize. Rastemo, ali drugi rastu brže od nas, u unapređenju poslovnog okruženja počinjemo hodati dok drugi odavno trče – slikovita je bila predsjednica te je napomenula da se ne smijemo oslanjati samo na turizam, nego na grane gospodarstva s visokim primanjima i dodanim vrijednostima.
Vujčić: Država troši previše
– Podatak MMF-a govori da nas je iseljavanje od 1993. do 2013. koštalo rasta od 15 posto BDP-a, što govori o tome koliko gubimo trenutačnim iseljavanjem mladih – upozorila je predsjednica Grabar-Kitarović te dodala da neprovođenjem reformi političari ne služe narodu kako bi trebali. Ponovila je da je pad nezaposlenosti posljedica odlaska mladih i većeg broja umirovljenika i poručila da se, kako bismo zaustavili daljnji gubitak mladih, mora slušati koji su razlozi za odlazak. Guverner HNB-a Boris Vujčić istaknuo je da je Hrvatska jedna od država s najvećim poreznim klinom te da izdvajanja za državu ne opravdavaju učinkovitost državne uprave, a predsjednica HUP-a Gordana Deranja poručila je da poslodavci unatoč rastu poslovne planove rade s dosta opreza jer Vlada i dalje nameće nove poreze.
milijardi kuna kumulirani je gubitak Agrokora utvrđen revizijom u koncernu