Održiv okvir – i javni i privatni osiguravatelji

U portfelju DZO-a 91% je starijih od 60 godina, što donosi visoku izloženost: mlađi osiguranici jamče financijsku stabilnost O stalnoj prijetnji povećanjem cijene dopunskog zdravstvenog osiguranja i održivosti zdravstvenog sustava uz očuvanje minimuma socijalne države razgovarali smo s Leom Šunjićem, pomoćnikom ravnatelja HZZO-a za dopunsko zdravstveno osiguranje. Je li aktualna cijena dopunskog osiguranja održiva? U protekle dvije godine učestalo se raspravlja o poskupljenju dopunskog. Ako vam kažem da su osiguravatelji u dva velika nedavna natječaja prema relativno rizičnoj skupini osiguranika išli s premijom od oko 30 kuna, a neki navodno i nižom, zaista ne vidim prostora ni razloga za povećanje premije. Dopunsko HZZO-a zadnjih je godina poslovalo pozitivno te unatoč nikad jačoj konkurenciji ostvarujemo rast osiguranika i premije. Hoćete li povećati maksimalan limit po računu koji pokriva dopunsko s 2000 kn? Budući da u tom segmentu imamo znatan višak prihoda nad rashodima i naš se model poslovanja ne zasniva na bildanju dobiti, pove- ćanje limita realan je scenarij. To je dodatni razlog za ugovaranje dopunskog jer osiguranik tako veći trošak prebacuje na nas. Prozivani ste 2014. i 2015. zbog slanja opomena za iznose od 5 do 15 kuna. Kakva je sad naplata? Tada smo odlučili počistiti naslijeđene probleme i postaviti DZO na zdrave temelje. U definiranju prioriteta naplata je bila pri vrhu. Prozivani smo zbog slanja opomena na mali iznos, ali ne zaboravite da imamo 2,6 milijuna osiguranika te da dug od nekoliko kuna po osiguranom predstavlja znatan iznos. Danas smo na 98,8% naplate i tako pokazujemo kako treba gospodariti javnim novcem. Izgubili ste MORH, čak i Hrvatsku liječničku komoru, liječnici prelaze privatnim osiguranjima. Kako se nosite s konkurencijom? Zagovaratelj sam fer tržišnog natjecanja i pozdravljam konkurenci- Je li aktualni model zdravstvenog osiguranja održiv, a da se očuva i moment socijalne države? – Kad govorimo o održivosti, svi govore samo o novcu. Novca nikad neće biti dovoljno. Na zdravstveni sustav treba gledati iz perspektive učinkovitosti, kvalitete i ponajprije vrijednosti za novac. Osobno ga gledam iz perspektive uzaludno bačenog novca za koji se nije dobila vrijednost, na bespotrebno učinjene medicinske postupke koje je optimiziranjem primarne službe bilo moguće izbjeći. Treba poraditi i na višku novca potrošenom na rehabilitaciju koji se može utrošiti na prevenciju. Medicinska tehnologija i lijekovi sve su skuplji i siromašnim zemljama na žalost sve nedostupniji. To je frustrirajuće za sve. Održiv okvir uz neizbježne javne pružatelje usluga treba uključiti i privatne poduzetnike i osiguravatelje u zdravstvu. Hoće li se ikad HZZO-ovo dopunsko osiguranje pretvoriti u „pravo“osiguranje koje izdvaja pričuve i odgovara Hanfi? HZZO dopunski osigurava na teret proračuna posebno zaštićenu skupinu osiguranika za koje je potrebno osigurati ista prava kao i za one koji sami plaćaju policu. Naš je položaj jedinstven jer je usmjeren i na zaštitu javnog interesa, prema načelima solidarnosti. Upravo zbog toga u ovom času nije moguće izjednačavanje s osiguravateljima koji uslugu pružaju isključivo na tržišnim načelima. Razmišljalo se i o tome, napravljene su analize te smo poduzeli niz pripremnih radnji, ali odluka je u domeni nadležnih institucija, ponajprije Vlade. Prozivani ste zbog diplome i činjenice da ste imenovani suprotno Statutu? Bilo je to vrijeme kada su me spominjali u kontekstu kandidata za ravnatelja i kad su se oni koji me nisu željeli vidjeti u toj ulozi odlučili obračunati na jedan ružan način. Niz velikih javnih ustanova poput HZMO-a i HZZ-a te svih državnih tvrtki uvažava diplomsku specijalističku razinu obrazovanja, no Statut HZZO-a nije usklađen sa Zakonom o akademskim zvanjima i tu sam kolateralna žrtva. Nisam čekao da se Statut uskladi, stekao sam i diplomsku sveučilišnu razinu, a u novu akademsku godinu ulazim kao doktorand i gost predavač u zdravstvenom menadžmentu.