Trump nije uspio obuzdati Kima pa se okomio na Iran
Raskine li sporazum s Iranom, na Bliskom istoku tek će tada početi prava utrka za nuklearnim naoružavanjem. U redu čekaju Saudijska Arabija, Turska, ali i sam Iran
Nuklearni je sporazum s Iranom važan Europi i ona neće uvoditi nove sankcije Teheranu, bez obzira na to odluči li se SAD na njih ili ne Dok se svijet bavi atomskim naoružanjem Sjeverne Koreje, Trumpova administracija u tišini priprema prekid nuklearnog sporazuma s Iranom. I to unatoč tome što taj sporazum funkcionira i sprečava utrku u nuklearnom naoružanju na Bliskom istoku. Ovih je dana najpopularnija izjava nekog državnika ona ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova koji je, ne bez mnogo cinizma, rekao kako se šefovi dviju ozbiljnih država, Donald Trump i Kim Jong-Un, ponašaju poput dva djeteta u vrtiću i očito se zabavljaju. No malo je vjerojatno da će takvu igru predsjednik SAD-a moći igrati s Iranom koji je puno ozbiljnija, ali i opasnija država od Sjeverne Koreje.
Trumpov besmisleni govor
Da Iran nije Sjeverna Koreja dokazuje i oštra poruka koju je Trumpu uputio vrhovni vođa Irana ajatolah Ali Hamnei. “Iran neće dopustiti da mu SAD prijeti i naša će zemlja snažno reagirati na bilo kakav ‘pogrešan potez’ Washingtona u vezi s nuklearnim sporazumom s Teheranom.” Među ostalim Hamnei je poručio da Iran ostaje nepokolebljiv u svojem stavu i da će se “bilo kakav pogrešan potez nasilničkog režima u vezi s nuklearnim sporazumom suočiti s reakcijom Islamske Republike”. “Trumpov prijeteći i besmislen govor, vrlo drzak, nepristojan i konfuzan, tijekom kojega se, kao i obično, koristio gangsterskim i kaubojskim izrazima može se objasniti samo mržnjom”, rekao je Hamnei. Zbog Trumpova ponašanja u vezi s nuklearnim sporazumom s Iranom svaki ozbiljan analitičar postavlja logično pitanje: Zašto bi Kim Jong-un pristao na nuklearni sporazum sa SAD-om kad vidi kako taj isti SAD krši već dogovoreni sporazum s Iranom? Sve je izglednije da će SAD izići iz nuklearnog sporazuma potpisanog između Irana i šest zemalja potpisnica – Velike Britanije, Njemačke, Francuske, Kine, Rusije i SAD-a. Predsjednik SAD-a sada ima rok do 15. listopada da Kongresu potvrdi kako se Iran pridržava odredbi nuklearnog sporazuma. On to mora činiti svakih 90 dana jer tako nalaže takozvani Corker-Cardinov zakon, kojim se iranski skeptični Kongres 2015. izborio da ima trajno pravo glasa u odlukama koje se odnose na Iran. Ako odobrenje sporazuma izostane, Kongres ima 60 dana da odluči o ponovnom uvođenju sankcija. To bi de facto dovelo do izlaska SAD-a iz nuklearnog sporazuma s Iranom. Moguća posljedica prekida tog sporazuma bila bi utrka u nuklearnom naoružanju među zemljama Bliskog istoka s obzirom na to da i Saudijska Arabija i Turska žele postati nuklearne sile. Nije tajna da je Saudijska Arabija oduvijek željela izraditi atomsku bombu, međutim, zbog protivljenja Izraela SAD je uvijek odbijao njihov zahtjev. Kao i uvijek, i u ovoj se krizi Saudijska Arabija nada da će dobiti zeleno svjetlo od SAD-a da proizvede atomsku bombu kako bi bila protuteža svojem najvećem neprijatelju u regiji – Iranu. Do sada je Trump već dvaput nerado dao nužnu potvrdu. Međutim, sada sve ide u prilog tome da on sredinom listopada to ipak neće učiniti. Sve zemlje potpisnice nuklearnog sporazuma s Iranom su zadovoljne osim Trumpa i njegove administracije i jednostavno ne žele redefinirati sporazum jer ga smatraju dobrim. Svi su uvjereni kako Trumpova odluka proizlazi iz pritisaka koji dolaze od Izraela i Saudijske Arabije, koji Iran smatraju najvećom prijetnjom. Nuklearni je sporazum važan i Europi. Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le-Drian izrazio je zabrinutost što Trump nuklearni sporazum stavlja pod upitnik, dok povjerenica EU za vanjske poslove Federica Mogherini naglašava kako “nuklearni sporazum ne pripada jednoj zemlji nego međunarodnoj zajednici”. Koliko je taj sporazum važan za svijet dokazuje i to da su Mogherini i iranski ministar vanjskih poslova Mohammed Javad Zarif među kandidatima za Nobelovu nagradu za mir zbog zasluga u potpisivanju tog nuklearnog sporazuma. Da Iran nije Sjeverna Koreja i da ozbiljno misli odgovoriti na svaku moguću prijetnju SAD-a ili Izraela pokazali su i na svojoj vojnoj paradi na kojoj su uspješno testirali novi balistički projektil Koramshar, dometa 2000 kilometara, koji može nositi više bojevih glava. Projektil Koramshar prvi je put pokazan javnosti na vojnoj paradi kada je predsjednik Hassan Rohani rekao da će Iran jačati svoje vojne kapacitete bez dozvole bilo koje zemlje, a pogotovo im ne treba dozvola SAD-a i Trumpa.
Provokacija prema SAD-u
Ispaljivanje projektila Koramshar, za koji Iran navodi da može nositi nekoliko bojevih glava, dodatno je izazvalo zabrinutost SAD-a i Donalda Trumpa. Nakon vojne parade odmah se oglasio i izraelski ministar obrane Avigdor Lieberman nazvavši iransko testiranje novog projektila srednjeg dometa “provokacijom” te dokazom ambicija Teherana da postane svjetska sila. – Balistički projektil koji je Iran ispalio provokacija je uperena protiv SAD-a i njegovih saveznika, uključujući i Izrael. To je također način da se provjere naše reakcije, kao i dokaz ambicija Irana da postane svjetska sila kako bi prijetio zemljama Bliskog istoka i demokracijama diljem svijeta – rekao je Lieberman. Ponovio je kako Izrael nikada neće dopustiti da Iran postane najveća sila u regiji, ali je i otvorio mogućnost zračnih udara na iransko nuklearno postrojenje što je Izrael tijekom mandata Baracka Obame već htio izvesti, ali ih je Obamina administracija u tome spriječila. Lieberman se nada kako će Trumpova administracija dati dozvolu za izvođenje tog napada ako se dokaže da Iran razvija atomsku bombu. Vojni su analitičari uvjereni kako je Iran projektil testirao unatoč upozorenjima Washingtona kako bi dokazao svoju vojnu moć koju će u slučaju nužde i izraelskog napada na Iran i upotrijebiti. Isto tako vjeruju kako će uspješno lansiranje balističkog projektila ovog dometa, sposobnog za nošenje nekoliko bojevih glava za udare na nekoliko ciljeva, uvelike utjecati na vojnu ravnotežu na Bliskom istoku s obzirom na to da su Izrael i oko 45 000 američkih vojnika razmješteni po zemljama Bliskog istoka, u Jordanu, Iraku, Kuvajtu, Bahreinu, Kataru, UAE i Omanu unutar dometa tog iranskog projektila. Iran je tako pokazao da će na prijetnje SAD-a i Izraela odgovoriti vojno. Nema sumnje da je testiranje projektila strateški izazov za Trumpa, posebno nakon njegovih komentara protiv Irana u UN-u. Zbog sve većih pritisaka tvrdolinijaša u Iranu, koji su ujedno bili i protiv sporazuma Irana i međunarodne zajednice, i umjereni predsjednik Irana Hassan Rohani zauzeo je čvršći stav upozoravajući da, ako Trump prekrši nuklearni sporazum, “Iran će se tome suprotstaviti i ponovno će se razmotriti sve opcije, pa čak i vojnu.” – Jeste li nam spremni vratiti 10 tona obogaćenog urana, ako ćete izići iz sporazuma? – upitao je Rohani Trumpa, uz napomenu da Iran ne treba ničiju dozvolu za jačanje svojih raketnih sposobnosti.
Svi se boje Teherana
U pozadini Trumpove odluke po svemu sudeći stoji Izrael koji pod svaku cijenu želi izolirati Iran jer se Izrael nikada nije osjećao ugroženijim kao sada od Irana i militantnih skupina koje ga podržavaju, kao što je libanonski Hezbollah. Ukidanje svih sankcija Iranu omogućilo bi davanje više novca za oružje za militante skupine koje se bore protiv Izraela. A osim u Libanonu i pojasu Gaze, Iran je odlučan u konsolidiranju svojeg utjecaja i u Siriji. Prije bilo kakve intervencije SAD će morati pažljivo procijeniti moguće posljedice, bez obzira na pritiske Izraela. Iran može uspostaviti dugoročnu prisutnost u Siriji. Proiranske milicije u Iraku i Siriji zapravo su vojska od 150 000 boraca i Iran se vrlo lako može suprotstaviti američkim snagama u Iraku i Siriji. Izrael je uplašen sposobnostima Irana koji se nezaustavljivo nameće kao prva regionalna sila Bliskog istoka i zbog toga pokušava stvoriti pritisak Trumpu da prijeti Teheranu u fazi kad se SAD jedva nosi s krizom u sjeveroistočnoj Aziji. Međutim, prijetnje Iranu nikada nisu dale rezultata i često su se pokazale kontraproduktivnima. Pitanje koje se samo po sebi nameće i što je oduvijek bila želja Iranske revolucionarne garde – hoće li najnovija eskalacija sukoba na relaciji SAD-a i Irana natjerati Irance da stvarno proizvedu nuklearno oružje s obzirom na to da su oni odlučni i jednostavno ne žele redefinirati sporazum koji bi postrožio nadzor nad njihovom zemljom?
S. Arabija oduvijek želi izraditi atomsku bombu, međutim SAD je odbio sve njihove zahtjeve Lieberman se nada da će Trump dati zeleno svjetlo Izraelu za udare na Iran bude li potrebno Pitanje je zašto bi Kim pristao na sporazum kad svjedoči kako SAD krši sporazum s Iranom