Počeo tanak hod između pregovora i općeg sukoba U BARCELONI SU PORAŽENI I MADRID I BRUXELLES
Izlaskom traktora i ostalih vozila na ceste počeo je generalni štrajk čime je jučer blokiran promet oko svih većih katalonskih gradova
Uslučaju zabranjenog pa održanog referenduma o odcjepljenju Katalonije od Španjolske izgubili su svi, samo je pitanje tko je veći gubitnik. Najveći gubitnik je, vjerojatno, vlada Mariana Rajoya, koja je policijom odgovorila na demokratsko izjašnjavanje građana bez obzira na to što je ono bilo nezakonito. Drugi je gubitnik Europska unija, koja je šutjela do ponedjeljka, a zatim stala uz Madrid jer, prema španjolskom ustavu, do referenduma nije trebalo doći, usto blago osudivši policijsku intervenciju. Krivci za stanje i separatistički su katalonski čelnici jer su forsirali zakonski nemoguće i jer nisu vodili računa o tome da ima Katalonaca koji bi htjeli ostati ujedinjeni sa Španjolskom. Španjolska vlada ne samo što nije sposobna pokrenuti pregovore s Kataloncima i što je njihovu demokratsku volju ugušila policijskim mjerama već je upravo Narodna stranka premijera Rajoya 2010. uspjela baciti u zrak Statut katalonske autonomije stalnim žalbama Ustavnom sudu. Sadašnji španjolski ustav usvojen 1978., dakle tri godine nakon smrti diktatora Franca, i nekom je vrstom kompromisa. Katalonci su htjeli republiku, a ostala je monarhija. Možda je dosadašnja šutnja kralja Filipa jedna od najgorih stvari u cijelom slučaju. Madrid, zapravo, boluje od megalomanije, od osjećaja da je još velik imperij, a ne europska država srednje veličine. Od toga boluju ne samo monarhija već i stranke, na čelu s Rajoyovom, koje sebe vide u središtu svega. Osim ljevičarskog Podemosa, sve ostale stranke zapravo i ne žele razgovarati o katalonskoj autonomiji. Istina, socijalisti sada podupiru pokretanje pregovora, ali teško da će to Rajoy u ovom trenutku prihvatiti. Svi političari koji gledaju samo na trenutačni izborni rejting griješe. Rajoyeva stranka tako i onako dobiva malo glasova u Kataloniji, pa je on igrao na to da će strogim držanjem prema katalonskom referendumu dobiti glasove u ostatku Španjolske. EU se, pak, ograničio na poziv “poštovanja zakonitosti”, ali se nije ponudio da bude posrednikom u dijalogu Madrida i Barcelone. U svim tim kalkulacijama i sukobima moći ili nemoći, impotencije, stradali su građani Katalonije, a to je nedopustivo i nad time se trebaju zamisliti i europski političari. Hrvatica Ivana iz Barcelone kaže da nitko nije smio raditi, a neposlušnima je prijetila opasnost da im tzv. piquetes razbiju glavu Dva dana nakon nedjeljnog referenduma za neovisnost i ponedjeljka koji je donio uglavnom prividan mir i oštru osudu brutalnosti španjolske policije, Katalonija je napravila novi korak na putu prema odvajanju od Madrida. Kao što je i najavljeno, započeo je opći štrajk.
Vatrogasci simbol otpora
U ranim jutarnjim satima traktorima i drugim vozilima blokiran je promet na svim važnijim autocestama oko Barcelone i drugih katalonskih gradova, kao i glavne prometnice u samim središtima gradova. Nakon toga građani su počeli izlaziti na ulice i trgove i kretati se u prosvjednim kolonama. Lokalni mediji javili su i kako su iz pojedinih hotela i drugih objekata istjerani pripadnici španjolske nacionalne policije i civilne garde koji su se povlačenjem spasili od bijesnih građana. Pripadnici postrojba regionalne policije Mossos d’Esquadra preuzeli su ulogu kontrolora prosvjeda i brinu se za javni red i mir. Zanimljivo je da su u gotovo svim gradovima u prvim prosvjedničkim redovima katalonski vatrogasci koji su tijekom napada španjolske policije na mirne prosvjednike za vrijeme referenduma napravili živi štit i postali svojevrsni simbol otpora Madridu. Atmosfera je u Barceloni kao i u drugim gradovima diljem Katalonije, poput Girone, Tarragone ili Cambrilsa, i dalje užarena i napeta. Nitko ne smije raditi, a radnicima u privatnim djelatnostima prijeti opasnost da im tzv. piquetes razbiju glavu dođu li na posao, opisuje Zagrepčanka Ivana Herak, koja živi i radi u Barceloni, jučerašnji opći štrajk u tom gradu. Piquetes su grupe sindikalista i štrajkaša koje formiraju lanac ispred ulaza u instituciju ili neko drugo mjesto rada i sprečavaju zaposlenike koji ne štrajkaju ili građane da uđu u zgradu. Takav model štrajkanja poznat je u svijetu i većina građana drži se postulata da se tzv. štrajkaška linija ne prelazi. Ivana je odvjetnica i jučer je radila. – Sudovi rade, no Visoki sud (Audiencia Provincial) otkazao je sva ročišta. Bez obzira na to, ročišta na prvostupanjskom sudu nisu odgođena – kazala je dok je išla na posao. Dodala je da taksiji odbijaju voziti ljude. – Evo, upravo se nerviram kao i brojni ljudi koji čekaju taksi. Parkirališta su zatvorena tako da se nema kamo parkirati pa ljudi ili pješače ili love taksije, koji uopće ne žele nikoga primiti. Javni transport i radi i ne radi – vozi pokoji autobus, ali se jako dugo čeka – opisuje situaciju u Barceloni Ivana Herak. Prosvjednici su se u Barceloni okupljali u različitim dijelovima grada uglavnom na počecima glavnih ulica i u parkovima da bi Žao nam je i osuđujemo nasilje. Mislimo da nije dobro da pri bilo kakvom izjašnjavanju dođe do fizičke prisile. To je loše. Želimo da tu temu, u okviru ustava i zakona, dijalogom rješavaju predstavnici Katalonije i španjolskih vlasti
se iz različitih smjerova uputili prema zgradi katalonskog parlamenta. Od njega pak očekuju početak procedure prihvaćanja referendumskih rezultata i proglašenje neovisnosti. Među prosvjednicima uglavnom prevladavaju parole upućene vladi u Madridu i nacionalnoj policiji uz skandiranje “Ubojice, ubojice”, no nema nereda. Karakter Katalonaca možda najbolje ocrtava transparent na kojem stoji: “Jedino nas poljupci mogu ušutkati” – čime se aludiralo na nasilno ponašanje i brutalnost španjolske policije.
Škoti uz Katalonce
S druge strane, španjolski premijer Mariano Rajoy suočen je s problemima unutar vladajuće koalicije jer Građani koji su mu partner u vladi traže da Madrid ukine katalonsku autonomiju, dok se oporbeni Socijalisti i Podemos zalažu za dijalog s Barcelonom i traže ostavku Rajoya. Iz drugih dijelova Europe reakcije su uglavnom usmjerene na nužnost dijaloga i pozive objema stranama da sjednu za stol i razgovaraju. Škotska pak, koja je također svoju neovisnost tražila na referendumu, a prema najavama će zbog Brexita to učiniti ponovo, poručuje da Kataloncima treba omogućiti da sami odluče o svojoj budućnosti. – Španjolska će ustrajati na tome da ovo glasanje nije bilo legitimno, ali snagu pokazanih osjećaja ne može ignorirati, niti je može ignorirati šira europska i međunarodna zajednica – rekla je škotska ministrica vanjskih poslova Fiona Hyslop.