Za 1051 euro u centru grada može se kupiti kvadrat šupe
U kandidaturi Zagreba za EMA-u piše da je tolika cijena stanova
Autori prijave za sjedište Europske agencije za lijekove uljepšali su i dijelove o znanju jezika te o skupoći života u hrvatskoj metropoli Na pitanje kakvu nekretninu u centru Zagreba možemo naći za 1051 euro po kvadratu, agentica za nekretnine Lana Mihaljinac Knežević odgovorila nam je da za taj novac možemo dobiti samo kvadrat vlažnog i derutnog suterena ili pljesnive šupe. Na inzistiranje da za taj novac želimo kvadrat useljiva stana u samom centru, samo se nasmijala i odgovorila da se eventualno možemo vratiti u 1976. godinu, “jer su tada cijene bile takve”. Danas samo u snovima ili u – službenoj prijavi kojom je Hrvatska nominirala Zagreb za sjedište Europske agencije za lijekove (EMA). Jer u njoj piše da je Hrvatska, kada je riječ o prodajnoj cijeni stanova, “prva među članicama EU, s najnižom cijenom od 1051 euro po kvadratu”. Uz to stoji podatak da je riječ o prosječnoj cijeni za stan od 120 kvadrata u centru grada, no bez navođenja izvora informacije.
“Falšali” i s cijenom najma
– Ma nemoguće, to je smiješno. To definitivno nije prosjek, a ako i postoji takva nekretnina, onda je derutna ili ima neriješene papire. Ako želite neku funkcionalnu nekretninu, za tu cifru možete kupiti garažu – rekla je Mihaljinac Knežević iz Agencije Zagreb West, a njezine riječi potvrđuju i službeni podaci online oglasnika Njuškalo. Prema njegovu najnovijem istraživanju, prosječna cijena kvadrata stana u Zagrebu je 1728 eura, a ako se gleda samo centar, onda je znatno skuplja i iznosi 2205 eura. Dakle, 1154 eura viša je nego što je navedeno u prijavi. Isti se podaci dobivaju i nakon pregledavanja oglasnika u kojem se stanovi kojima treba adaptacija mogu naći za 1000 do 1200 eura po kvadratu. Slijede oni useljivi, ali stariji i u lošijem stanju, dok se novije uređenima cijene kvadrata penju i iznad 5000 eura. Evidentno je da su podaci o cijeni nekretnina poslani u Europu apsurdni te je očito da u prijavi koju je Europska komisija već proglasila drugom najgorom po nepružanju konkretnih informacija o traženim kriterijima, ne samo da nedostaju podaci nego i da navedeni podaci nisu točni. Tako je u nastavku prijave napisano da cijena najma stana u prosjeku stoji 592 eura mjesečno, no nejasno je za koju veličinu nekretnine i na kojoj lokaciji. Ako se ponovno gleda stan od 120 kvadrata u centru, za njega će se, prema istraživanju Njuškala, mjesečno u prosjeku trebati platiti oko 7500 kuna, što je opet gotovo dvostruko skuplje od navedenog u prijavi.
Gdje je najjeftinije?
No cijene nekretnina nisu jedini kriterij u kojem su autori prijave “uljepšali” stvarnost. Tako u poglavlju “multijezično okruženje“piše da 96 posto građana dobro ili tečno govori engleski jezik. Ovaj put je kao izvor navedena agencija za istraživanje tržišta GfK. – Istina je da smo proveli to istraživanje, i to 2014. godine, telefonski među 600 ispitanika. Međutim, treba naglasiti da se radilo o ispitanicima od 18 do 45 godina, što bitno utječe na shvaćanje rezultata. Također, to je njihova osobna procjena koliko se dobro služe jezikom – objasnila je Tamara Kraus, voditeljica društvenih istraživanja u GfK. Autori prijave pozivaju se i na istraživanje Eurostata kada pišu da Zagreb među glavnim gradovima zemalja EU ima najniže životne troškove. Problem je što nije navedeno o kojem se točno istraživanju radi i iz koje je godine. Također, činjenica je da, prema većini istraživanja o troškovima života, bugarska i rumunjska metropola, Sofija i Bukurešt, slove za najjeftinije glavne gradove u EU, a prema nekima, ispred Zagreba su i Prag, Budimpešta, Bratislava...