Zaustavit ćemo pad proizvodnje hrane i još više jačati OPG-ove
Moramo konačno povezati turizam i zelenu Hrvatsku, ali i iskoristiti sve što nam EU pruža
Do kraja godine Vlada će objaviti nekoliko važnih zakona koji će stvoriti preduvjete za okrupnjavanje zemljišta i veću proizvodnju Hrvatska je zadnji put izvezla više poljoprivrednih proizvoda nego što ih je uvezla prije 25 godina. Danas je vrijednost uvezene hrane 50 posto veća od izvoza. Nećemo biti zadovoljni dok god ne zaustavimo trend pada poljoprivredne proizvodnje, poručio je premijer Andrej Plenković na trećoj tematskoj konferenciji Večernjeg lista posvećenoj “Poljoprivredi za 21. stoljeće”. Večernji list organizirao je na proljeće ove godine veliku konferenciju “Hrvatska kakvu trebamo” na kojoj smo, podsjetio je glavni urednik Dražen Klarić, izdvojili deset krucijalnih područja za budućnost zemlje, nakon koje nastavljamo sa serijom pojedinačnih konferencija. Jučer su čelni ljudi države, premijer Plenković, ministar Tomislav Tolušić, pomoćnici ministara, poduzetnici u prehrambenoj industriji, stručnjaci i mali poljoprivredni proizvođači iznijeli kako stojimo s proizvodnjom hrane danas te planove kakva nam poljoprivreda treba za 21. stoljeće.
Novca ima
– Nakon prve konferencije zaključili smo da moramo pokušati dati još cijeli niz odgovora – rekao je Klarić. Jedan od njih je i kako povezati turizam sa zelenom Hrvatskom, kako kao članica Europske unije možemo prepoznati i iskoristiti sve ono što nam EU pruža. Upravo je EU više od trećine svojeg zajedničkog proračuna, odnosno 408 milijardi eura odlučio usmjeriti prema poljoprivredi, od čega će 2,4 milijarde eura stići i u Hrvatsku. Premijer Plenković najavio je da će idući mjesec Vlada isplatiti dodatnih 922 milijuna kuna poticaja, što će s dosad isplaćene 3,3 milijarde kuna predstavljati 14 posto više
sredstava nego što je isplaćeno prošle godine. Do kraja godine Vlada će izaći i s nekoliko važnih zakona koji su u pripremi, prije svega novim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu i novim Zakonom o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, koji će dati vjetar u leđa domaćoj proizvodnji hrane. Drukčije će se regulirati uvjeti navodnjavanja, doraditi propisi o komasaciji, mijenjat će se Zakon o šumama, zaštititi mali proizvođači od nepoštene trgovačke prakse i slično. Predsjednik Vlade Andrej Plenković priznao je da je puno izazova s kojima se hrvatski poljoprivrednici suočavaju, a posebno je izdvojio nedostatak zemljišta, elementarne nepogode koje uništavaju ili znatno smanjuju godišnje urode, pad proizvodnje u određenim poljoprivrednim granama i niske otkupne cijene koje ne jamče održivost daljnje proizvodnje. Pritom je istaknuo mljekare rekavši da je nakon sastanka koji je s njima održan u Vladi kod nekih otkupljivača zamjetan trend povećanja otkupne cijene. – Hrvatska ima sve preduvjete za poljoprivrednu proizvodnju – vodu, nezagađen zrak, izvrsne klimatske preduvjete te radišne i vrijedne ljude koji žive na selu i proizvode hranu – kazao je premijer i dodao da će Vlada organizirati rad državne uprave tako da izgradi okvir u kojem će dohodak poljoprivrednika rasti, ali u kojem će konačno doći i do preokreta u trendu stvaranja dodane vrijednosti u poljoprivredi. – Zato je ključ u tome da ove uložene milijarde kuna poticaja dovedu do povećanja proizvodnje. Želimo da se smanje sve administrativne prepreke, skrate rokovi te da se obrada projekata pristiglih na natječaje rješava na najbrži mogući način – poručio je predsjednik Vlade i podsjetio da je kroz poreznu reformu Vlada smanjila stope PDV-a na repromaterijal u poljoprivredi – gnojivo, stočnu hranu i sadnice na 13 posto – što ima pozitivan utjecaj na smanjenje cijene poljoprivrednih proizvoda. Novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu ubrzat će postupak raspolaganja zemljištem u vlasništvu države i kontrolu njegova korištenja, čime će se u funkciju staviti i zapušteno privatno zemljište. – Tako ćemo zaustaviti trend usitnjavanja proizvodno-tehnoloških cjelina, jer želimo poticati okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta. Omogućit ćemo dodjelu poljoprivrednog zemljišta stočarima koji nemaju dovoljno poljoprivrednih površina u odnosu na broj grla stoke te mladima i domicilnim poljoprivrednicima kojima je ta aktivnost jedina djelatnost – rekao je Plenković.
Nepoštena praksa
Novi Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu otvorit će mogućnosti proširenja poljoprivrednih djelatnosti te potaknuti OPG-ove na razvoj vlastitih kapaciteta u proizvodnji prehrambenih proizvoda i pružanja usluga u poljoprivredi te s njom povezanih djelatnosti. – Naš je cilj motivirati članove OPG-ova da ostanu u područjima u kojima žive i rade te da postupno idemo u proces profesionalizacije da bismo formirali OPG-ove koji će se poljoprivredom baviti u proizvodnom, poduzetničkom i tržišno orijentiranom smislu – poručio je Plenković. Istaknuo je da je Vlada pokrenula izradu Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi s ciljem da pravno uredi odnose u lancu opskrbe hranom. Jačanjem velikih sustava trgovačkih lanaca došlo je do znatnog preustroja trgovine na malo prehrambenim proizvodima, uz gašenje velikog broja malih i srednjih trgovaca, čime se tržišna i gospodarska snaga koncentrirala u okviru desetak trgovačkih lanaca. Predsjednik Vlade podsjetio je i da se Zakonom o javnoj nabavi dala mogućnost javnim naručiteljima, poput škola, vrtića, bolnica i studentskih centara, da pri nabavi hrane prioritet ima ona hrana koja „od polja do stola“putuje najviše 48 sati. – Time potrošači dobivaju kvalitetnu i svježu hranu, a domaći proizvođači unaprijed osiguran plasman svojih proizvoda – kazao je Plenković.