Krediti poljoprivrednicima s kamatom nižom od dva posto
Cijena police osiguranja niža je od šteta koje uzrokuje klima
Seljaci se u Hrvatskoj vrlo malo osiguravaju od rizika koje donose elementarne nepogode iako za to postoji državna potpora, tj. mjera 17 Sve teža prilagodba klimatskim promjenama nije jedini problem koji muči hrvatske poljoprivrednike: uz kredite s kamatom od 4% teško je konkurirati proizvođačima iz Austrije koji se financiraju po 1% – požalio se vlasnik OPG-a Marijo Puškarić na panelu “Kako osigurati poljoprivrednu proizvodnju u uvjetima klimatskih promjena”. Na tu je primjedbu odmah reagirala Marija Vučković, državna tajnica u Ministarstvu poljoprivrede, uzvrativši obvezujućom najavom kredita za seljake čija će kamata biti niža od dva posto, i to već u 2018. Ministarstvo će ih pripremiti u suradnji s HAMAQG-BICRO-om ili HBOR-om, a nisu isključene ni poslovne banke.
Toplinski stres
I štete od klime bit će lakše spriječiti uz sve precizniji sustav upozorenja agrometeorologa, zahvaljujući napretku tehnologije, najavila je agrometeorologinja iz DHMZ-a Ivana Tomašević. – U ovom stoljeću samo je 2005. bila u razini godišnjih temperaturnih prosjeka, a sve su ostale godine bile toplije, od čega njih pet ekstremno. No, u budućnosti nas ne smije iznenaditi ni pojava ekstremno hladne zime, kakvu nismo imali posljednjih 77 godina – istaknula je I. Tomašević. Rizici se šire na cijelu Hrvatsku: u razdoblju od 1961. do 1990. toplinskim stresom, kada su 10 dana zaredom temperature više od 31 Celzijevih stupnja, ali i požarima, najugroženije su bile Dalmacija i otoci, dok su od 1981. do 2010. ugrožene postale i Lika te istočna Slavonija. Tim se promjenama prilagođavaju i vlasnici OPG-ova Marijo Puškarić i Marijan Balić. Tako se Puška- rić prisjetio da se kukuruz, još dok je on bio dijete, sijao krajem travnja ili čak početkom svibnja, kad bi se razlistala stabla, a da se sad već 1. travnja mogu vidjeti prva razlistala stabla, što je pomaknulo i vrijeme sadnje. – Ja sam se prilagodio i tome doskočio tako što sadim jesenske kulture pa ne moram nakon proljetne sadnje strepiti od ljetnih suša i lošeg prinosa – poučan je bio Balić. Član uprave Croatia osiguranja Marijan Kralj naveo je da su 2016. i 2017. bile dosta teške za poljoprivredne osiguravatelje. Ilustrirao je to podatkom da su za 2016. premije osiguranja iznosile 70 milijuna kuna, dok je vrijednost šteta iznosila više od 120 milijuna kuna, a glavni krivac tome bio je – mraz. Dometnuo je da je osigurano 5-7% poljoprivrednika i 40% poljoprivrednih površina.
Austrija i Mađarska za primjer
No, da se baš ne može biti zadovoljno korištenjem lani uvedene mjere 17 u programu ruralnog razvoja namijenjenoj sufinanciranju polica osiguranja, posvjedočila je državna tajnica u Ministarstvu poljoprivrede Marija Vučković kazavši da je od rezerviranih 56,7 milijuna kuna (do 2020.), do sada stiglo zahtijeva u vrijednosti 31 milijuna, a isplaćeno je samo 13 milijuna kuna. Šteta mora biti najmanje 30% da bi se dobilo 65% potpore. Dok Balić već koristi takvu policu osiguranja, Puškariću ona još uvijek nije dostupna zbog prevelike zaduženosti uzrokovane ulaganjima u parcele, strojeve i ostalo, kao i zbog komplicirane procedure, no smatra da je bilo koji oblik osiguranja nužan jer je to jeftinije od posljedica štete. On je problem šteta od suše riješio tako što je uložio u sustav navodnjavanja, a kulture koje trebaju zaštitu od tuče ne uzgaja. – Ako je osiguranik spreman preuzeti dio rizika, onda mu je premija i malo manja, a ponekad premija ovisi o tome koliko su gubitaka osiguranici već pretrpjeli. Pokušat ćemo djelovati i preventivno pa ćemo sa svojim osiguranicima uložiti u obranu protiv mraza – kazao je Kralj. Hrvoje Pauković iz Hrvatskog ureda za osiguranje naveo je Austriju i Mađarsku kao dobar primjer osiguranosti.