BOLNICA REKETARI GRAĐANE POD PATRONATOM DRŽAVE

Uzadnjih pet godina Ovršni zakon mijenjao se pet puta, ali on i dalje daje podlogu za reketarenje građana. Zadnji takav primjer slučaj je zagrebačkog profesora kojemu je stigla ovrha na 247 kuna plati li u roku osam dana ili 688 kuna prekorači li taj rok za račun koji mu nikad nije stigao na kućnu adresu. Da je napisao prigovor na rješenje, zagrebački profesor vjerojatno ne bi morao platiti više od 25 kuna koliko stoji dobiveni lijek, naleti li na sućutnog suca, no njegov trošak mogao bi biti i veći. To što je zatražio intervenciju DORH-a i odlučio se za širu i hvalevrijednu akciju, za svaku je pohvalu jer nije jedini kojemu KBC Zagreb šalje ovrhe, a da im prije toga nisu dostavili uplatnicu i račun. Bolnica te veličine i ugleda ne smije reketariti građane, a učestalost pritužbi na ovrhe doista budi sumnju da se ne radi o aljkavosti, nego o svjesnoj namjeri. Inače, 25 kuna participacije za dobiveni lijek plaćaju građani koji nemaju dopunsko osiguranje, a kako bolnički sustav ne radi noću ili često pada, pacijenti odlaze s naputkom da plate kad dobiju račun na kućnu adresu. To što umjesto računa dolaze skupe ovrhe nije samo propust uprave bolnice nego i države. U prvoj smo rečenici napisali da profesor “vjerojatno” ne bi morao platiti više od 25 kuna da je uložio prigovor, ali to bez suda nitko ne može sa sigurnošću tvrditi. Osim što čovjek nema načina da dokaže da nije dobio račun, drugi je razlog taj što postojeći propisi ostavljaju široka tumačenja i interpretacije. Zakon i dalje ne predviđa slanje opomene, a nije jasno i što ako pružatelj usluge ne ispostavi račun. Sudska je praksa takva da građanin mora platiti ovrhu za, recimo, neplaćeno grijanje ili potrošenu vodu iako korisnik nekako dokaže da nije platio jer mu nije stigao račun. Sud je tu stava da se za iskorištenu uslugu korisnik sam trebao raspitati što je s računom. Isti bi se princip, kažu odvjetnici, mogao primijeniti i na KBC Rebro, ako bi spor dospio na sud jer zakon ostavlja mogućnost da se propituje odgovornost korisnika čak i kad su žrtve sustava.

Pet puta u pet godina mijenjali su Ovršni zakon, a i dalje nitko ne mora slati opomene!