Dug zahtijeva 20 godina rada
Lažnim prikazivanjem napuhivali neto dobit i smanjivali gubitak
Omjer neto dobiti i duga, glavnog pokazatelja za ulagače, nije oko pet, nego navodno 20. Tako Todorić nikada ne bi dobio kredite Revizori u Agrokoru cijelu su nedjelju zaključivali zadnje konsolidirane brojeve za Agrokor i njegove kompanije, a nakon njihove objave slijedi, kako nam kaže jedan od sudionika bliskih procesu, tjedan otrežnjenja. Znat će iznos duga, koji je na razini od oko 44 do 45 milijardi kuna, vrijednost društava, koja je prema procjenama upola manja, pa će si i vjerovnici – kreditori i dobavljači – već moći izračunati na koliki otpis moraju računati. Visina gubitka je pak oko 15 milijardi kuna.
Nove politike poslovanja
No, donijet će i to drugi oblik otrežnjenja, jer će banke majke, vlasnice domaćih banaka, nakon izračuna o potrebnom otpisu na Agrokoru možda i promijeniti politiku poslovanja u zemlji. Politiku poslovanja, n bolje, valjda će promijeniti i domaće kompanije koje su raznim financijskim kombinacijama sudjelovale u Agrokorovim akrobacijama napuhivanja operativne dobiti i pozicije gotovine te smanjenja duga. Da bi Agrokor bio kreditno sposoban. No takva kombinacija u konačnici zato pokazuje da je ključni pokazatelj za kreditore – omjer duga i EBITDA-e (operativne dobiti) navodno 20, a ne manji od pet, kako je tvrdio Todorić, ali ni oko nešto manje optimističnijih sedam posto, koliko je predvidjela na početku godine rejting agencija Moody’s. Dakle, tri puta veći! S takvim omjerom, jasno je, ni jedna banka ne bi podržala Agrokor. Operativnu dobit povećao je nizom kombinacija, poput većeg tzv. goodwilla, koji između ostalog predviđa vrijednost neke kompanije iznad one iskazane u knjigama ili koliko će neka akvizicija generirati priljeva. To je navodno Todorićeva uprava napuhala s Mercatorovom akvizicijom. Nadalje, poboljšao si je poziciju casha, a što je radio u kombinacijama s nekim domaćim kompanijama, čija bi se imena vjerojatno isto trebala naći u revizorskom izvješću. Naime, navodno je Todorićeva uprava na poziciju casha knjižila i ono što je posuđivala i što je posudila tvrtkama. Na taj se način smanjivao iznos duga. Isto je radio u kombinacijama s kompanijama unutar Agrokora. Pa je navodno i novac od dokapitalizacije Leda i Granolija završio u samom Agrokoru.
Više posla za DORH
Već se je i pisalo o kumuliranim jamstvima Agrokorovih tvrtki u visini od 18 milijardi kuna za kredite Agrokora. Kao i o tri milijarde kuna koje nisu proknjižene iako postoje računi da su, primjerice, određene usluge učinjene. Jesu li ili su fiktivne, mora utvrditi forenzika. Odnosno, nakon ponedjeljka većeg bi posla moglo biti i za Državno odvjetništvo RH iako njihovi predstavnici još od travnja sjede u sjedištu koncerna. U četvrtak su prikazani rezultati poslovanja za devet kompanija Agrokora i zaključno je da je kapital u minusu od 13,4 milijardi kuna. Dakle, vrijednost kompanija po toj stavci je nula, no zbog dobrog operativnog poslovanja jasno je da sve one imaju vrijednost. Jer ovaj je iznos u načelu jednokratni otpis. Obveze po kreditorima po modelu roll upa su nešto više od milijarde eura, i oni se moraju vratiti. Povrh tih milijardu eura, vrijednost je Agrokora i njegovih kompanija oko jedne do 1,5 milijardi eura, čime će se, uz nemali otpis, vratiti preostali stari dugovi vjerovnicima.
Navodno je i novac od dokapitalizacije Leda i Granolija završio u koncernu Agrokor