Nobela je za znanost dobilo tek 3% žena
Nagrada se ne dodjeljuje postumno, a time je najviše oštećena Vera Rubin i njezin rad na tamnoj tvari, za koji nije dobila Nobela
Trojica su američkih znanstvenika zbog detekcije gravitacijskih valova ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za fiziku. Veći je to broj od onoga ženskih dobitnica nagrade za fiziku tijekom cjelokupne povijesti ove nagrade. Od ukupno 206 laureata Nobela za fiziku žena je 0,01 posto – samo dvije. Jedan je znanstvenik, John Bardeen, nagradu za fiziku dobio čak dva puta. Za kemiju je isto uspjelo Fredericku Sangeru. Gotovo apsurdno, i jedna je od dvije znanstvenice laureata Nobelovu nagradu dobila dva puta, riječ je, pretpostavljate, o Marie Curie, za fiziku i kemiju. Jedino je još Linusu Paulingu uspjelo da dobije nagradu u dvije različite kategorije – za fiziku i mir. No, opet, kada je Curie nagrađena za postignuće u fizici, podijelila ju je s Antoineom Henrijem Becquerelom i vlastitim mužem, u omjeru pola-pola. Dakle, realno je dobila tek četvrtinu nagrade. I trebalo je proći još 60 godina da bi druga dama znanstvenica ostvarila postignuće vrijedno fizikalnog Nobela. Bila je to Maria Goeppert Mayer, no i ona je laureatkinja tek jedne četvrtine, podijelila ju je s Eugeneom Paulom Wignerom (polovica) te J. Hansom D. Jensenom. Ali, fizika je tek najočitiji primjer loše predstavljenosti nježnijeg spola. Od 1901. do 2017. godine u šest kategorija tek je 48 žena nagrađeno najpoznatijom svjetskom nagradom. Najviše u literaturi pa onda za mir. U tri znanstvene kategorije Nobela su dobile tek tri dame. Primjerice, u kemiji među dobitnicima ima više muškaraca imena Robert nego žena. Postoje tu problemi čisto tehničke prirode. Naime, Nobelovu nagradu za isto otkriće može dobiti najviše troje znanstvenika, a znamo kako ih u istraživanjima sudjeluje mnogo veći broj. K tome, nagrada se ne može dodijeliti postumno. Pri tome je najviše oštećena Vera Rubin, koja je preminula prošle godine pa tako njezin rad na tamnoj tvari za koju se drži kako čini većinu mase u svemiru neće biti nagrađen Nobelom. Ni Lise Meitner nije dobila kemijskog Nobela za fisiju, njezin dugogodišnji suradnik Otto Hahn jest. Slično je i s Jocelyn Bell Burnell, koja nije dobila nagradu za otkriće pulsara. Od znanosti, tek je medicina nešto bolja, Nobela u ovoj kategoriji dobilo 12 žena. Sveukupno, u znanosti je Nobela dobilo tek 17 žena, odnosno tri posto od ukupnog broja dodijeljenih nagrada. I
Više je muškaraca imenom Robert dobilo Nobela za kemiju od žena
to je tek zbog nešto bolje situacije od 2001. godine naovamo kada je Nobelom nagrađeno 19 dama u svim kategorijama. Jasno, kao očit se razlog može naznačiti diskriminacija, u doba dodjele prvih Nobelovih nagrada doista je malo ili nimalo žena bilo zastupljeno u znanstvenim disciplinama. Iako je situacija danas znatno bolja, ta diskriminacija, barem prema nekim istraživanjima, nije do kraja nestala. Potpunu sliku čak i ne možemo dobiti s obzirom na to da se popisi nominacija za Nobelove nagrade čuvaju 50 godina. Ovako jedino možemo zaključiti kako od žena na Nobelovim ljestvicama gore stoje jedino crni znanstvenici koji do sada nisu dobili ni jednog Nobela. Ne treba se stoga čuditi pozivima da se razmotri sustav dodjele vrijedne svjetske nagrade.
Popisi nominacija čuvaju se 50 godina pa i ne znamo o kolikoj je diskriminaciji riječ