Prehrana za zdravlje grudi – više ribe i povrća, manje pržene hrane
Koristite redovito sjemenke i orašaste plodove te njihova hladno prešana ulja, za dobar balans masnoća, savjetuje nutricionist Branimir Dolibašić
Izbjegavajte reš pečenu i masnu hranu, budite umjereni s alkoholom i osigurajte 6 do 8 porcija voća i povrća dnevno Maja Posavec, Ana Abrahamsberg Listopad je mjesec borbe protiv raka dojke i vjerojatno ne postoji medij koji se ovih dana ne bavi ovom temom. Ono što liječnici žele da znate jest da se rak dojke može izliječiti u više od 90 posto bolesnica ako se dijagnoza postavi u ranom stadiju. I zato su redoviti pregledi, samopregled dojki te mamografija i ultrazvučni pregled iznimno važni. No, ono što sami svakodnevno možete napraviti u svrhu prevencije i zaštite svog zdravlja je i redovita fizička aktivnost te zdrava i uravnotežena prehrana. – Kao cjeloživotni proces, prehrana ima višestruku ulogu na naše zdravlje, prvotno kao preventiva, ali i sama supstancija od koje smo građeni. Ono si što jedeš, danas jednako vrijedi kao i uvijek, s tim da sve više na važnosti dobiva i ono što ne trebamo jesti – ističe nutricionist Branimir Dolibašić te napominje kako postoji hrana koju možemo podijeliti na listu za izbjegavanje te na korisnu, u smislu podrške ili prevencije zdravlja dojke. – Danas je u prehrani ključni disbalans masti, koji ide u korist zasićenih masti mnogo više nego nezasićenih odnosno višestruko nezasićenih masnih kiselina (omega 3 i omega 6). Zasićene masne kiseline su one u životinjskim mastima te kokosovu ulju, a nezasićene se nalaze u plavoj morskoj ribi te prerađevinama od sjemenki uljarica i orašastih plodova (lan, konoplja, orah i dr.). Ovaj nepovoljni omjer u nečijoj prehrani daje općenito loše izglede kad je riječ o riziku od razvoja karcinoma, a isto vrijedi i za rak dojke – objašnjava nutricionist. Dolibašić napominje kako vas jedna porcija krumpirića pržena u fritezi neće ubiti, ali dugoročno loše masti daju prevagu neželjenom pravcu. – U isto vrijeme, katastrofalno niska konzumacija ribe i orašastih plodova, za opću populaciju osiromašenu unosom omega 3 (kao alfa-linolenska iz biljnih, odnosno EPA i DHA iz morskih izvora) čini goru vijest od zabrinutosti zbog viška kilograma – upozorava nutricionist. Što se tiče unosa voća i povrća, i dalje ga ne konzumiramo dovoljno. – U praksi onih 6 do 8 obroka voća i povrća izostane, a oni bi dnevno trebali uravnotežiti našu antioksidativnu obranu unosom polifenola, karotenoida i drugih moćnih antioksidansa – zaključuje Dolibašić.
Neke studije pokazalu su i vezu između nedovoljnog statusa vitamina D i rizika od karcinoma dojke I povrće iz porodice kupusnjača važno je u prevenciji