Domaćem i uvoznom radniku za isti rad ista plaća diljem EU

Naše tvrtke koje radnike šalju u Njemačku moraju ih platiti kao da su Nijemci

Hrvatska i ostale jugoistočne zemlje nisu uspjele u namjeri da zaustave promjene

Više od 39 tisuća hrvatskih radnika rade kao izaslani radnici u nekoj članici EU. Poslodavci kažu da će deseci tisuća ostati bez posla Hrvatska i desetak drugih članica s jugoistoka Europe nisu uspjele zaustaviti izmjenu Direktive o upućivanju radnika, koja je krajem ovoga mjeseca uvrštena na dnevni red Europskog parlamenta. Direktiva će obvezati tvrtke iz jedne članice koje posluju u drugoj članici EU da svoje radnike plaćaju prema tamošnjim plaćama. Domaće građevinske tvrtke koje rade u Njemačkoj svojim će radnicima uz njemačke plaće morati isplaćivati i sve ostale naknade uz plaće koje isplaćuju njemački poslodavci.

U šoku hrvatski građevinari

Promjenu Direktive iz 1996. godine potaknule su Njemačka i Francuska, a oštro joj se protive države članice s jugoistoka Europe koje borbu protiv “socijalnog antidumpinga” iščitavaju kao udar na svoje tvrtke. Protivnici izmjena za sada su tek usporili prihvaćanje novih pravila koja se odnose na više od 39 tisuća hrvatskih radnika koji rade kao izaslani radnici u nekoj članici EU. Prema podacima Europske komisije, Hrvatska ima najbrži rast broja izaslanih radnika, 2013. godine bilo ih je 10 tisuća, 2014. oko 27 tisuća, a 2015., zadnje za koju postoje podaci – 39 tisuća. Ako se broj izaslanih radnika povećavao sličnom dinamikom, ove bi ih godine moglo biti oko 50 tisuća. Uglavnom su to građevinski radnici u Njemačkoj koji rade na poslovima koje su ugovorile domaće tvrtke Ingra, Dalekovod, Viadukt, Đuro Đaković, ali ima i drugih. Europska komisija ističe da je 2015. unutar prostora EU bilo oko dva milijuna izaslanih radnika koji su većinom radili u Njemačkoj, Francuskoj i Belgiji. Većinom su dolazili iz mnogoljudne Poljske, no nakon Poljaka slijede Nijemci i Francuzi, Slovenci, Španjolci, Slovaci... Nakon Njemačke, Slovenija i Austrija najčešća su odredišta hrvatskih izaslanih radnika. No, i mi smo primateljica izaslanih radnika, a njihov se broj 2015. godine kretao oko 7200. Većinom su dolazili iz Slovenije, Njemačke, Francuske, Poljske i Italije. Slično kao što Direktiva obvezuje hrvatske tvrtke da isplaćuje njihove plaće, slovenske i njemačke tvrtke koje dobivaju poslove u Hrvatskoj trebale bi svojim izaslanim radnicima isplaćivati hrvatske plaće. Kako će to izgledati u praksi, tek treba vidjeti, pogotovo što nitko ne brani poslodavcu da radnika plati više od cijene ugovorene u kolektivnom ugovoru. Domaći su građevinari uznemireni novim pravilima te pritišću Vladu da žešće lobira za odbijanje Direktive. Ivana Maletić, HDZ-ova europarlamentarka, kaže da je u procesu rasprave o Direktivi podržavala stavove kolega iz Poljske, Bugarske i Češke koji tu Direktivu doživljavaju kao udar na vlastite tvrtke, ali naši zastupnici još čekaju stav hrvatske Vlade po tom pitanju. Hrvatska udruga poslodavaca traži da glasaju protiv, sindikati su za.

Obostrana primjena podrazumijeva da bi 7 tisuća izaslanih radnika u RH palo na naše plaće

HUP protiv Direktive

– Razvijene zemlje zapada na taj bi se način zaštitile od potencijalne poduzetničke konkurencije iz drugih zemalja i zaštitile svoje interese. Ujedno bi se otvorio prostor za njihovu ekspanziju u države u kojima su radnici manje plaćeni, što bi dovelo do potpunog uništavanja nacionalnog gospodarstva i propasti domaćih poduzetnika – komentira Nataša Novaković, HUP-ova direktorica za ljudske potencijale. HUP je uvjeren da bi revidirana Direktiva ugrozila desetke tisuća radnih mjesta, primjerice građevinara, instalatera ili cestovnih prijevoznika, koji najčešće rade kao izaslani radnici.