Zbog apsurdnog zakona Rosandić ne može biti šef HAC-a
Zloporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju, a i zločinačko udruživanje, procjena je stručnjaka o mogućim optužbama Revizorsko izvješće Agrokora ustvrdilo je da je bivša uprava na čelu s Ivicom Todorićem lažirala knjige, te da je dio novca usmjeren u privatne svrhe. DORH će utvrditi za što je novac potrošen, a o nekima već saznanja ima – od kupnje odjeće do ljetovanja. Zbog toga je, a nakon nalaza revizije, izvanredni povjerenik Ante Ramljak morao podnijeti kaznenu prijavu protiv Todorića. Iako se unutar te prijave spominju i odgovorne osobe, poput njegove obitelji.
Kako je kreditiran Agrokor
Revizori su izvanrednu upravu obavijestili o računovodstvenim nepravilnostima. Pobrojeno je prikrivanje primljenih pozajmica, tj. kredita, prikrivanje troškova poslovanja i kamata koji su prikazani kao potraživanja prema vlasniku, nepravilna klasifikacija imovine i rezervi, nepravilno prikazivanje pozajmica kao vlasničkog kapitala te neadekvatno prikazivanje danih pozajmica kao novca i novčanih ekvivalenta. Kao kazneno djelo, ako se dokaže, tretirat će se manipulacije i neistinito prikazivanje bilanci, a u tu kategoriju spadaju i financijske mjenice, način na koji se kreditirao Agrokor. Najveći problem sigurno će biti troškovi Todorića koji su prebijanjem bez novca, prenošenjem potraživanja od vlasnika na druge tvrtke... prestale biti trošak ili potraživanje od vla- snika i postali trošak tvrtke. Tu je primjer IPO troškova, koji nisu bili knjiženi tijekom šest godina, a kroz koje se, uz prije spomenuto kazneno djelo protiv gospodarstva sumnja i na stjecanje nepripadajuće imovinske koristi. Riječ je o privatnim troškovima, ali i isplaćenim dividendama na temelju lažno iskazane dobiti. I za kaznenopravne stručnjake, sve dok nisu upoznati s činjeničnim stanjem, teško je zaključiti za koja bi kaznena djela i tko sve u slučaju Agrokor mogao odgovarati. Ali, temeljem onoga što je objavljeno u medijima očigledno je da bi se moglo raditi o kaznenom djelu krivotvorenja poslovne isprave, za koje je predviđena kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora. Međutim, i odvjetnici Branko Šerić i Veljko Miljević ističu kako se može očekivati da je eventualno lažiranje učinjeno u sklopu nekog težeg, složenijeg kaznenog djela, a ne samostalno. Stoga, prema dostupnim informacijama, zaključuju kako bi se moglo raditi o prijevari u gospodarskom poslovanju, koju je zbog dokazivanja umišljaja teže dokazati pa je vjerojatnija “zloporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju”. Za oba kaznena djela predviđena je kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora, odnosno od jedne i do deset godina ako je riječ o znatnoj šteti ili imovinskoj koristi. Slične su kazne predviđene i za “povredu prava vjerovnika u gospodarskom poslovanju”. Još se može raditi i o kaznenim djelima povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga (do tri godine zatvora), te eventualno i o “zlouporabi tržišta kapitala” (do tri ili do pet godina zatvora). Odvjetnik Miljević napominje kako u kombinaciji s temeljnim kaznenim djelima protiv gospodarstva, zloporabe poslovanja ili prijevare, dolazi u obzir i odgovornost vođe i osoba iz sastava zločinačkog udruženja.
Pogreška što šute o prijavi
– S obzirom na to da bi se moglo raditi o nizu kaznenih djela, za tzv. stjecaj tih kaznenih djela mogla bi se izreći i kazna do 20 godina zatvora – procijenio je najgore slutnje za odgovorne u slučaju Agrokor odvjetnik Šerić, koji procjenjuje da bi samo do prvostupanjske presude mogli čekati i do tri-četiri godine. – Sve ovisi o broju osumnjičenika i hoće li se formirati jedan mastodont-predmet, što ne bi bilo dobro jer bi to moglo umanjiti dojam o efikasnosti pravosuđa i time dodatno urušiti povjerenje javnosti u pravosuđe – ističe Šerić, naglašavajući kako je od iznimne važnosti kakvu će strategiju izabrati DORH. S tim se slaže i Miljević: – Veliki procesi uvijek se razvodne jer su podložni legalnim manipulacijama obrane – kaže Miljević, koji je upozorio da kad već izvanredni povjerenik za Agrokor nije to učinio, DORH je morao izvijestiti javnost protiv koga je podnesena kaznena prijava, barem s inicijalima, i za koja kaznena djela. – Gruba je pogreška što to nije učinjeno jer to je dužnost DORH-a s obzirom na važnost predmeta Agrokor – istaknuo je Miljević. Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa zaključilo je da je kao član uprave HEP-a državni dužnosnik pa ne može prijeći u HAC Josip Bohutinski, Iva Boban Valečić Vlada je na svojoj sjednici krajem rujna predložila skupštini Hrvatskih autocesta da za predsjednika uprave te tvrtke imenuje Tomislava Rosandića. On je za tu funkciju izabran nakon provedenog javnog natječaja i trebao je ovih dana zasjesti u fotelju šefa HAC-a. No prije nego što je Skupština te državne tvrtke provela prijedlog Vlade, Rosandić je od Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa osobno zatražio mišljenje je li u sukobu interesa s obzirom na to da je dosad bio član uprave HEP-a, još jednog državnog poduzeća. I jučer je za njega kao i za Vladu slijedio hladan tuš, nakon što je Povjerenstvo zaključilo da on ipak ne može biti predsjednik uprave HAC-a.
Postupili po zakonu
Povjerenstvo je, naime, zaključilo da Rosandić, koji je kao član uprave HEP-a državni dužnosnik, ne bi prihvaćanjem funkcije predsjednika uprave HAC-a bio u sukobu interesa jer u njegovu slučaju ne postoji sukob javnog i privatnog interesa. No, zaključili su da je takva situacija ipak protivna Zakonu o sprečavanju sukoba interesa koji izričito propisuje da dužnosnici 12 mjeseci nakon odlaska s dužnosti ne smiju biti članovi uprava ili nadzornih odbora trgovačkih društava. Zakon pri tome ne poznaje razliku između javnog i privatnog vlasništva nad trgovačkim društvima. U Povjerenstvu kažu da su svjesni da je to ograničavajuće za dužnosnike koji prelaze s jedne na drugu javnu dužnost te da nemaju ništa protiv da zakonodavac promijeni takvo pravilo ako ga smatra nelogičnim. No poručuju da su oni dužni držati se zakonskog okvira kakav je sad na snazi. U Povjerenstvu napominju i da su oni u raspravi upozorili na taj problem, ali zaključili su da oni u tom slučaju ne mogu napraviti ništa. Rosandić je nestranački kadar, a u HEP ga je doveo HNS 2014. godine. U upravi HEP-a bio je zadužen za financije. U tu je tvrtku došao s pozicije prvog čovjeka tvrtke Eurocable group, a tijekom karijere radio je i u Nexe Grupi.
U Vladi razočarani
U Vladi su pak jako razočarani odlukom Povjerenstva jer su Rosandića doveli u HAC kao financijskog stručnjaka koji će provesti zahtjevno restrukturiranje te tvrtke koje uključuje i refinanciranje dijela cestarskog duga. Tko će pak umjesto njega biti novi predsjednik uprave HAC-a, u Vladi tek moraju odlučiti. Od Povjerenstva je mišljenje zatražio i Boris Huzjan koji je predložen za člana uprave HAC-a, a koji je dosad bio predsjednik uprave HAC-ONC-a. No on nije bio dužnosnik pa stoga može zasjesti u fotelju za koju ga je predložila Vlada.
Samo do nepravomoćne presude za Agrokor moglo bi se čekati i do tri-četiri godine Dužnosnici 12 mjeseci nakon odlaska s dužnosti ne smiju biti članovi uprava