Za snažniji rast treba nam dovoljno radnika te bolje plaće
se od takve prakse zaštite. A takva je poslovna praksa bila velik uteg sposobnosti rasta hrvatske ekonomije i njezinoj efikasnosti. Izvanredna uprava dovela je u red rokove plaćanja i poslovnu praksu. Upravo zato cijeli proces vidim kao način razrješavanja, ne samo problema neplaćanja već i povećanja kvalitete i pravednosti tržišnih odnosa i poslovne prakse u Hrvatskoj.
U kojoj je fazi priprema za otkup MOL-ova udjela u Ini te mogući IPO HEP-a?
Ministarstvo financija i Ministarstvo energetike pripremaju dokumentaciju za javni poziv za izbor financijskog savjetnika. A onda će taj savjetnik dati potporu u ocjeni vrijednosti kompanije, pregovorima s drugim dioničarom i dati informaciju o potencijalno zainteresiranim strateškim partnerima kako bi Vlada u odlučivanju imala potpunu sliku. Želimo proces na visokoj profesionalnoj razini. Što se tiče HEP-a, mislim da bi upravo radi transparentnosti i efikasnosti i gospodarstva i HEP-a listanje jednog manjeg udjela na burzi bio dobar i za HEP i za tržište kapitala, ali i građane. HEP u ovom trenutku ima vlastiti investicijski potencijal, a kako raspodijeliti novac nakon mogućeg IPO-a, koliko državi, koliko za eventualnu dokapitalizaciju, pitanje je ekonomske procjene vlasnika HEP-a, odnosno države. Spomenuli ste da ste često na terenu i razgovarate s poduzetnicima. Na što se najviše žale? Najveći im je problem nedostatak radne snage, posebno za prerađivačku industriju, turizam i brodogradnju, ali i za druge industrije kao što je ICT. Proizlazi da za snažniji rast gospodarstva moramo osigurati skup mjera kojima će se osigurati ne samo dovoljan broj radnika nego i odgovarajuća struktura.
Radi li više ministarstava na rješavanju tog pitanja?
Da, jer riječ je o velikom izazovu koji traži snažan angažman i dobru koordinaciju više resora. To i mora biti skup različitih mjera. A to je i reforma obrazovanja, u dugom roku. Za kratki rok morat ćemo iskoristiti sve raspoložive mogućnosti – motivirati dijelove neaktivnog stanovništva prekvalifikacijama, a morat ćemo i povećati kvote za uvoz radne snage. U cijeloj priči važnu ulogu imaju i poslodavci. Konkurentnost podrazumijeva pažljivo upravljanje troškovima, ali ove okolnosti znače i zadatak poslodavaca da računaju na povećanje plaća, a država će snižavati različite troškove poslovanja kako bi se izbalansirao pritisak na konkurentnost. Rast gospodarstva i rast opsega poslovnih aktivnosti daju dobru osnovu za to.
A to poteže daljnje pitanje – demografske sliku?
To je jedan od najtežih problema s kojim se suočavamo, ali nismo jedini s tim problemom u Europi. No, osim svih mjera koje pokušava provesti Ministarstvo obitelji i mladih, ipak mislim da je najbolja demografska mjera gospodarstvo koje raste. Osjećaj ljudi da imaju perspektivu za sebe i svoju djecu pronalaženjem kvalitetnih radnih mjesta i ostvarivanjem svojih planova, želja i ambicija...
Obećali ste i smanjenje parafiskalnih nameta?
Postavljen je cilj da je to između 20 i 30 posto u tri godine. Očekujem da ćemo do kraja mjeseca aktivirati web portal koji će pratiti smanjenje tih nameta, a koji je sada u testnoj fazi jer tu se nalazi i niz nominalno malih odluka koje se ne mogu lako pratiti. Vlada je na primjer u četvrtak uputila Saboru zakon o turističkim uslugama kojim se ukida obveza turističkim agencijama da u svakoj poslovnici imaju ovlaštenog turističkog djelatnika, što naravno košta. Od sada će morati imati samo jednog u centrali. Takvih primjera ima niz. Provodi se i akcijski plan za uklapanje administrativnih prepreka iako bih voljela da to resori rade brže. A pokrenuli smo i novi ciklus analize propisa radi utvrđivanja nepotrebnih birokratskih i troškova koji su ugrađeni u propise. Iako su druge stvari kojima se bavimo mnogo vidljivije, to je područje na kojem neprestano radimo i imat ćemo sigurno i dalje pune ruke posla.