Vremena se mijenjaju - Rushdie ima novi roman, a Iran ne prijeti

Tržište knjiga raste u mnogim zemljama. Polako, ali ipak raste. A omjer klasična knjiga – digitalna knjiga jest 80 naprama 20%, tvrdi Markus Dohle iz Penguin Random Housea

ada sam zadnji put bio na frankfurtskom sajmu knjiga 2008. godine, zemlja gost bila je Turska, tada još jedna od zemalja izglednih kandidata za članstvo u Europskoj uniji, zemlja ushuktalog gospodarstva i snažne proeuropske orijentacije. Danas je s Turskom situacija (po)nešto drukčija, baš kao i s Frankfurtom, ali i s frankfurtskim sajmom knjiga. Istina, to je i dalje najveći sajam knjiga na svijetu, najveće okupljalište agenata koji prodaju autorska prava na knjige i najveće živo tržište tim autorskim pravima, gdje urednici i vlasnici nakladničkih kuća iz cijelog svijeta oči u oči trguju s nemilosrdnim literarnim agentima premazanim svim mastima. Ali, iako je zemlja gost ove godine moćna i (valjda) bogata Francuska, i to drugi put u tridesetak godina, to bogatstvo i taj sjaj baš se i ne vide. Ili su barem dobro skriveni od vojske novinara koju sajam tradicionalno privlači. Francuski središnji paviljon, sagrađen od francuskog drva zaslugom školaraca iz dizajnerske škole u Saint-Étienneu, simpatičan je, ali ništa više od toga. A u tom drvenom kavezu Francuzi mrtvi-hladni trguju po formuli Hrvatske gospodarske komore i njihove akcije Kupujmo hrvatsko. Dakle kupujmo francusko na sajmu knjige u Frankfurtu i to sireve, kobasice, pa i francuski duguljasti kruh baguette, baš kao na Trgu bana Jelačića u predbožićno vrijeme i u režiji gradonačelnika Milana Bandića.

Dan Brown u milijunima

U međuvremenu se promijenio i Frankfurt postavši grad u kojem Nijemci više nisu u većini. Pali su ispod pedeset posto. Tako barem tvrde ovoljetni podaci nadležnih gradskih službi prema kojima 51,2 posto stanovnika Frankfurta, moćnog njemačkog (i ne samo njemačkog) bankarskog središta ima migrantsku pozadinu. Po tim istim podacima, gotovo trideset posto stanovnika Frankfurta nema njemačko državljanstvo. Hrvati u tom statističkom prebrojavanju stoje relativno dobro, bolje su rangirani, od primjerice Srba. U prijevodu to znači da ih u Frankfurtu i okolici ima više od Srba, što je pomalo i zabrinjavajući podatak i dokaz da Hrvatsku napušta sve više i više radno sposobnog stanovništva. Prije točno deset godina zemlja gost u Frankfurtu bila je Katalonija. Zbog toga je uprava frankfurtskog sajma morala progutati službene proteste španjolske vlade, a poznati romanopisac Carlos Luis ZafÓn, iako Katalonac, nije htio napustiti u okviru katalonskog nastupa i pod katalonskom zastavom jer mu se, pojednostavljeno rečeno, nije sviđao katalonski separatizam. A kada je Katalonija bila zemlja gost, Frankfurt se doslovno kupao u katalonskom pjenušcu. A francuski šampanjac ove je godine valjda bio rezerviran samo za najviše rangirane goste kojih je bilo gotovo kao nikad. Uostalom, sajam su otvorili mlađahni francuski predsjednik Emmanuel Macron s vječnom njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, a na otvaranju je bio i predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi. Usta su im bila puna hvale za knjigu i knjižare, kulturu i europsku suradnju. A kako doista stoje europski, a onda i svjetski izdavači? U Njemačkoj je, primjerice, tržište elektroničke knjige u padu (prodaja je prema svježim podacima pala pet posto). Odličnim poslovnim rezultatima u prodaji klasičnih knjiga ne mogu se pohvaliti ni najveći njemački izdavači koji se uzdaju da će statistiku poboljšati predbožićna kupnja knjiga za poklon. Neke će velike izdavače obodriti i veliki hitovi koji su u svijet lansirani upravo iz Frankfurta, pa tako i novi povijesno-umjetnički triler američkog pisca Dana Browna Origin koji je u prodaju pušten 4. listopada. U Americi je taj roman, čija se radnja odvija u Španjolskoj (pa i u buntovnoj Kataloniji) tiskan u čak dva milijuna primjeraka. Ako se zna da je Dan Brown do sada prodao 200 milijuna knjiga o dogodovštinama profesora Roberta Langdona, jasno je da je tu riječ o proizvo-