ZDRAVSTVENO STANJE NACIJE
Svaki četvrti završi na liječenju zbog mentalnih poremećaja Hrvati umiru najviše od bolesti srca i krvnih žila te tumora
predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb Bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrti u većini zemalja pa tako i u Hrvatskoj. Najčešće se umire od srčanoga infarkta, ali i moždani udar, kao drugi uzrok smrtnosti, najčešće je posljedica aterosklerotskog začepljenja moždanih krvnih žila, dakle spada u istu kategoriju bolesti. Svi rizični čimbenici akutnoga infarkta miokarda kojemu je u podlozi koronarna ateroskleroza, ujedno podjednako povisuju rizik i za aterosklerozom uzrokovan moždani udar. Oni koji prežive srčani infarkt a priori spadaju u osobe vrlo visokog kardiovaskularnog rizika, rizik recidiva bitno je veći nego u onih koji nisu preboljeli infarkt. Naime, unatoč modernoj terapiji smrtnost je nakon preboljeloga infarkta u prvoj godini 10% te u svakoj sljedećoj godini 5%. U ranoj fazi infarkta najčešće se umire naglom smrću ili urušavanjem krvotoka zbog akutne slabosti srca, i to prije dospijeća u bolnicu. Bolničko liječenje infarkta vrlo je učinkovito i Hrvatska je svjetski poznata po jednoj od najboljih nacionanih mreža intervencijskoga liječenja srčanoga infarkta. Međutim, naši pacijenti obično dolaze kasnije nego što bi trebali, vjerojatno zato što nisu dostatno educirani o prepoznavanju simptoma srčanoga udara, pa onda unatoč sjajnoj intervenciji prevelik broj oboljelih napušta kliničko liječenje s trajno oštećenim miokardom. Tu se otvara još jedan od važnih uzroka pobola i smrtnosti, a to je zatajivanje srca. Takvih je bolesnika danas sve više, ne samo zbog uspješnoga ali ponešto zakasnjelog liječenja infarkta miokarda, nego i zbog niza drugih razloga: oštećenja srca nakon višegodišnje neliječene ili loše liječene arterijske hipertenzije, oštećenja srčanoga mišića zbog neprepoznatih i prekasno liječenih bolesti srčanih zalistaka. Tu su zatim toksična oštećenja miokarda zbog prekomjernog uzimanja alkohola ili pak kemoterapije u bolesnika sa zloćudnim bolestima. Zatajivanje srca u odraslih je u porastu i zbog činjenice da danas, zahvaljujući učinkovitosti medicine, sve više djece oboljele od prirođenih bolesti srca doživljava odraslu dob. Zatajenje srca danas je vodeća zloćudna bolest jer je prosječno preživljavanje nakon postavljanja dijagnoze oko pet godina, dakle gore nego kod mnogih vrsta raka, a broj oboljelih od srčanog zatajenja kudikamo je veći od oboljelih od bilo koje pojedine tumorske zloćudne bolesti. Iznenadna srčana smrt odnosno akutni srčani zastoj najčešći je neposredni uzrok smrti. Svakoga sata u Hrvatskoj jedna osoba umre od nagle srčane smrti, a godišnje je to oko devet tisuća smrti!