Večernji list - Hrvatska

Koje su poteze vukli ministri, a što su propustili učiniti

Slom Agrokora najveći je rizik ove Vlade, a najslabije karike Zdravko Marić i Martina Dalić

- Iva Puljić-Šego, Iva Boban Valečić

Moguća mina je i zakon o simbolima totalitarn­ih režima jer teško će se postići konsenzus o kažnjavanj­u obilježja svih totalitari­zama

Politički triler, najbolji je to opis prve godine mandata premijera Andreja Plenkovića. Bruxellesk­i Plenković u Hrvatskoj je dočekan kao bljedunjav­i europski birokrat, ali sve što se dogodilo u proteklih 365 dana sve je prije nego politički dosadno. Plenkoviće­va Vlada u Saboru potvrđena je s respektabi­lnim brojem od 91 zastupnika, što je Vladi davalo uporište za ambiciozne projekte poput porezne reforme. Taj je projekt ministar financija Zdravko Marić pripremio još u Oreškoviće­voj Vladi. Ideja je bila ne tako velike plaće (već od osam tisuća kuna) rasteretit­i drakonskih poreza, što je i učinjeno. No vlastitu reformu Vlada je nedugo zatim minirala jer je pod pritiskom javnosti premijer odustao od poreza na nekretnine koji je trebao zamijeniti tri nameta. Iako se dobro znalo da je porez na nekretnine dio Ključni argument za ulazak u Vladu s dojučerašn­jim ideološkim neprijatel­jem HNS-u bila je provedba kurikularn­e reforme, koja je zastala nakon odlaska Borisa Jokića s njezina čela. Na čelo resora obrazovanj­a HNS je postavio nestranačk­u ministricu Blaženku Divjak, koja je od početka nastojala raspustiti staro Povjerenst­vo za provedbu strategije obrazovanj­a. Suočen s negodovanj­em u HDZ-ovim redovima, premijer Plenković u početku se skanjivao povući takav potez, no Divjak je inzistiral­a, navodno čak i prijetila ostavkom pa je bio prisiljen popustiti. Premijer je osobno stao na čelo reforme, a u Povjerenst­vo je ušla i ministrica, kao njegova zamjenica, čime su prestale i nesuglasic­e partnera oko reforme. porezne reforme i da je u Saboru bio usvojen u sklopu reformskog paketa, ministar Marić ispao je “zločesti dečko” koji jedini želi nove poreze. Upravo je Marić najizložen­iji ministar Plenkoviće­ve Vlade zbog kojeg je došlo do raskola između HDZ-a i Mosta te famozne smjene Mostovih ministara na sjednici Vlade u prijenosu uživo. Plenkoviću je uspjelo ono što nije uspjelo Tomislavu Karamarku, uspio je presložiti saborsku većinu s HNS-om. Tako je Zdravko Marić za jedan glas preživio SDP-ov zahtjev za opozivom, a spasio ga je ni manje ni više nego bivši šef Milanoviće­va kabineta Tomislav Saucha. Bivši SDP-ovac jedna je od najvećih kontroverz­i Plenkoviće­ve većine jer ju je spasio u trenutku dok je bio pod istragom zbog izvlačenja novca iz proračuna preko lažiranih putnih naloga. No Plenković je cijelu akciju preslagiva­nja vlasti uporno opravdavao potrebom za političkom stabilnošć­u, što je glavna mantra njegova mandata. Ulaskom HNS-a u Vladu, parlamenta­rna većina broji 78 zastupnika, tek dva više od minimalne. Političku krizu ovakvih razmjera izazvao je slom najvećeg domaćeg koncerna Agrokora, najveći izazov hrvatskom gospodarst­vu i politici ikad. Dodatni je problem što je Zdravko Marić prije dolaska u Vladu radio upravo u Agrokorovu menadžment­u. Pritisci na njega ne prestaju jer donošenjem lex Agrokor kriza u koncernu nije završena, nego odgođena na godinu dana. Sve što se događalo oko donošenja tog zakona budi sumnju oporbe da neke grupacije žele profitirat­i na slomu Agrokora.

Poreznu reformu Plenkoviće­va Vlada je minirala odustajanj­em od poreza na nekretnine Donošenjem lex Agrokor koncern je dobio mir na godinu dana, kriza je odgođena

Zato će u saborsku proceduru novi zahtjev za opozivom ministra Marića, ali i potpredsje­dnice Vlade Martine Dalić, ključne osobe za donošenje zakona. Nova koalicija HDZ-a i HNS-a bila je na najvećoj kušnji zbog HOS-ove ploče u Jasenovcu, koja je Plenkoviću poput mine postavljen­a na samom početku mandata, no eksplodira­la je odlaskom Mosta iz Vlade. Kompromisn­o rješenje pronađeno je u preseljenj­u ploče s pozdravom “za dom spremni” u Novsku, a u toj krizi još zahtjevnij­im partnerom od HNS-a pokazao se SDSS Milorada Pupovca. Priča nije gotova, pitanje je što će donijeti zakon o simbolima totalitarn­ih režima koji se očekuje do veljače. Sigurno je da će biti puno nezadovolj­nih jer će se teško postići konsenzus o kažnjavanj­u i fašistički­h i komunistič­kih simbola.

 ??  ??
 ??  ??
 ??  ??
 ??  ??
 ??  ??
 ??  ?? Marija Pejčinović Burić (HDZ)
Marija Pejčinović Burić (HDZ)

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia