Rekorderi po debljini i broju umrlih
Sinovi se žene s 31 godinu, odlaze od roditelja s 33 godine, a kćeri se udaju s 28 godina, a osamostaljuju s 30 godina. Prvo dijete Hrvatice rode s 28 godina
Statistički portret života žena i muškaraca u Europi u 2017: Hrvati rade dulje od prosjeka EU, 60,1 prema 59,4 godine, a Hrvatice kraće Ranije se osamostaljuju, obrazovanije su, ali i slabije plaćene, više vode računa o zdravlju te se češće od muškaraca svakodnevno skrbe o djeci, kuhaju i čiste – samo su neke od dokumentiranih činjenica o životima žena i muškaraca u Hrvatskoj koje je objavio Eurostat zajedno s hrvatskim DZS-om. Mlade djevojke u Hrvatskoj prvo zaposlenje dobivaju s 25 godina, a mladići s 21 godinom, a roditeljski dom napuštaju s nepunih 30 godina (muškarci s 33 godine). Usporedbe radi, Austrijanke se prvi put zaposle s 20 godina, muškarci s 18, a roditeljski dom napuštaju s 24 godine, odnosno 26 godina. Po vezanosti za roditeljske skute do navršene 33. godine hrvatski su mladići pri europskom vrhu.
Pet posto više žena
Žene u Europi zarađuju u prosjeku 16% manje od muškaraca, dok je u Hrvatskoj ta razlika devet posto. Hrvati odlaze u mirovinu sedam mjeseci kasnije nego Europljani – sa 60,1 godinu. Prosječna dob kad Hrvatice prestaju raditi je 56 godina, a za žene u EU 58,8 godina. Što se tiče rođenja prvog djeteta, najmlađe su prvorotkinje s 26 godina žene u Bugarskoj, Letoniji i Rumunjskoj do gotovo 31 godine u Španjolskoj i Italiji. Hrvatice rađaju prvo dijete s navršenih 28 godina. Žene žive dulje od muškaraca unutar EU – 83,3 godine žene i 77,9 godina muškarce, što je razlika od pet i pol godina. Očekivani životni vijek žena u Hrvatskoj je 80,5 godina, a muškaraca šest godina kraće. Unutar EU razlika između očekivanog trajanja života žena i muškaraca u raspo- nu je od 10 do 11 godina u Letoniji i Litvi do nešto ispod četiri godine u Danskoj, Irskoj, Cipru, Nizozemskoj i Ujedinjenoj Kraljevini. Na svakih 100 muškaraca u EU je 2016. bilo 105 žena (5% više). Više žena nego muškaraca bilo je u gotovo svim državama članicama EU, s najvećom razlikom zabilježenom u Letoniji (18% više), Litvi (17% više) i Estoniji (13% više), dok su Luksemburg, Malta i Švedska imale nešto više muškaraca nego žena. Sedam puta više je žena koje žive same s djecom (7,7% u EU) nego muškaraca u dobi između 25 i 49 godina života. Čak 40 posto starijih žena iznad 65 godina žive same, dvostruko više nego muškaraca. Muškarci češće procjenjuju svoje zdravlje kao dobro. Rak, ishe- mične srčane bolesti (npr. srčani udar) i cerebrovaskularne bolesti (moždani udar) tri su najčešća uzroka smrti i za žene i za muškarce u EU.
Žene više skrbe o djeci
Hrvatska po broju umrlih od tri najčešća uzroka smrti stoji katastrofalno kod oba spola. Od raka godišnje na razini EU umire 349 muškaraca na 100.000 ljudi u usporedbi s 201 ženom, dok je u Hrvatskoj od raka umrlo 475 muškaraca i 247 žena na isti broj stanovnika. Nadalje, 171 muškarac na 100.000 ljudi umro je u EU od srčanih bolesti u usporedbi s 94 žene, dok je u Hrvatskoj taj broj alarmantno visok kod oba spola – kod muškaraca 370, a žena 260. Od moždanog udara u Hrvatskoj umire 217 muškarca i 177 žena na 100.000 ljudi, dok je u EU prosjek 93 prema 77. Razlog tome vjerojatno treba tražiti i u činjenici
Broj umrlih od raka, infarkta srca i moždanog udara dva do tri puta veći nego u EU
da dvije trećine muškaraca u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu težinu te polovica žena, po čemu smo europski rekorderi. Pri vrhu smo i po udjelu pušača kod oba spola. U svim državama članicama udio žena koje se skrbe o djeci, obavljaju kućanske poslove i kuhaju mnogo je veći nego udio muškaraca. U 2016. u EU 92% žena u dobnoj skupini između 25 i 49 godina (s djecom mlađom od 18 godina) svakog je dana skrbilo o svojoj djeci u usporedbi sa 68% muškaraca. Među državama članicama najveće razlike između žena i muškaraca zabilježene su u Grčkoj (95% žena i 53% muškaraca) i na Malti (93% i 56%), a najmanje u Švedskoj (96% žena i 90% muškaraca) i Sloveniji (88% i 82%). U Hrvatskoj je taj omjer 79 prema 54 posto u korist žena.