HRVATSKA IMA 9886 POLITIČARA

Na 160 građana jedan policajac, a na 61 dolazi jedan zaposleni u zdravstvu

U državnom i javnom sektoru zaposleno je 231.000 ljudi što znači da svaki osamnaesti stanovnik Hrvatske radi u tom području

Vlada je zakonom iz 2005. obvezana na izradu novog platnog sustava za državne službe, no nejasni kriteriji ipak čuvaju biračku bazu iva.boban-valecic@vecernji.net Odlučite li se ovih dana posjetiti znamenitosti u Berlinu, nemojte se začuditi ako vas sigurnjaci na ulasku u njemački parlament pozdrave na hrvatskom jeziku. Riječ je o policajcima koji su, nezadovoljni uvjetima u Hrvatskoj, odlučili potražiti sreću u Njemačkoj. Na odlazak policajaca već dulje vrijeme upozoravaju policijski sindikati koji tvrde kako će s vremenom u pitanje doći sigurnost građana. Ipak, Hrvatska je, po Eurostatovim podacima, s više od 450 policijskih službenika na 100.000 stanovnika u samom vrhu Europe.

Ispolitiziranost sustava

Sličan omjer pokazuju i druge javne službe pa tako Hrvatska prednjači i u broju učitelja u odnosu na broj učenika. Pad broja školske djece doveo je do toga da imamo jednog učitelja na svega desetak učenika, čime se ne mogu podičiti ni puno bogatije zemlje sa znatno većim ulaganjima u obrazovanje. Ta se prednost ipak ne vidi u učincima obrazovanja. Naprotiv, europski kriteriji pokazuju da su hrvatski učenici ispodprosječni u matematičkoj, prirodoslovnoj i čitalačkoj pismenosti, a još je gora slika financijske pismenosti. Loše rezultate obrazovanja slijedi i sve gori status hrvatskih sveučilišta na svjetskim listama. Sličnu sliku – velik broj zaposlenih s niskim učinkom pružaju i drugi segmenti državnog i javnog sektora koji, po podacima Ministarstva uprave od 30. lipnja ove godine, zapošljava čak 232.240 službenika i namještenika. Poseban su problem državne službe. Ministarstva, pravosudna tijela, agencije i druge državne institucije zapošljavaju 55.407 službenika, no najveći problem nije njihov broj, nego tromost i ispolitiziranost sustava, u kojem se svaki entuzijazam pojedinih službenika gubi u nejasnim kriterijima napredovanja i nagrađivanja. Da državne službe trebaju novi platni sustav koji će poticati najbolje i time povećati efikasnost službi, mantra je koju je potpredsjednica Vlade Martina Dalić ponavljala još u saborskim klupama, a zbog nerazumijevanja za tu ideju svojedobno je čak i napustila HDZ. Novi sustav plaćanja u državnim službama dio je nacionalnog plana reformi Plenkovićeve Vlade za ovu godinu, no konkretan dokument još nismo vidjeli.

Prijelazni period od 12 godina

Na izradu novog platnog sustava Vlada je obvezana još Zakonom o državnim službenicima iz 2005., koji je u završnim odredbama naveo kako je riječ o prijelaznom sustavu te kako će se plaće službenika urediti posebnim zakonom. Taj “prijelazni period” traje već 12 godina. Uzrok tomu treba tražiti u okoštalim političkim strukturama i na državnoj i na lokalnoj razini. Radna mjesta oslonjena na proračun političke stranke nerijetko doživljavaju kao alat za zadržavanje biračke baze pa svaka nova državna i lokalna vlast na takva mjesta nastoji ugurati svoje kadrove. I Plenkovićeva Vlada u 2017. predvidjela je zapošljavanje više od 2000 novih službenika, a javni natječaji koje ministarstva raspisuju gotovo svakodnevno pokazuju da imaju ozbiljnu namjeru taj plan provesti do kraja.

Platni sustav koji će poticati najbolje u Nacionalnom je planu reformi za 2017. godinu