Hrvatska traži od EU da se obračuna s Putinovim hibridnim ratovanjem
U pismu Federici Mogherini osam članica EU, “na prvoj liniji sofisticirane i intenzivne kampanje”, upozorava na propagandu koja širi nepovjerenje u demokraciju
Treba ojačati radnu skupinu, koja mora imati prikladno financiranje i institucionalnu bazu za bitku s propagandom koja diskreditira EU Hrvatska je u pismu prvoj EU diplomatkinji Federici Mogherini zatražila da se pojača rad na suzbijanju ruske propagande, odnosno da se uspješnije i s više kapaciteta parira (dez)informacijama i hibridnom ratovanju koje stižu iz proruskih i proputinovskih medija. Pismo visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku su, uz hrvatsku su ministricu vanjskih poslova Mariju Pejčinović Burić, potpisali i ministri vanjskih poslova Češke, Rumunjske, Poljske, Letonije i Latvije te Velike Britanije i Švedske, doznaje Večernji list.
Razbijači mitova
Europska služba za vanjsko djelovanje (EEAS), na čijem je čelu Mogherini, još je 2015. osnovala radnu skupinu u okviru StratComa (strateškog komuniciranja) nazvanu Razbijači mitova s fokusom na istočno susjedstvo (Ukrajina, Bjelorusija, Moldavija), no Hrvatska tada nije bile zainteresirana za projekt. Mandat te skupine pojašnjen je pismu članicama u kojem je Europska komisija objavila kako je cilj skupine spriječiti rusku propagandu. “Posao se sastoji od provjere informacija i mitova te njihovo ispravljanje. Zaposlenici će raditi na razvoju i razvitku EU narativa i europske agende preko novinskih članaka, uvodnika i kolumni u novinama, preko detaljnih infografika i statističkih podataka”, pojasnili su državama članicama. Služba je tada pozvala sve države članice, pa tako i Hrvatsku, da u tim predlože svoje ljude, dobre poznavatelje Rusije, ruskog jezika, s iskustvom u odnosima s javnošću ili novinarstvu te vještima u korištenju društvenih mreža. U tom su trenutku samo četiri države – Češka, Danska, Estonija i Latvija – pozitivno odgovorilo na poziv Bruxellesa. No očito se u dvije i pol godine od osnivanja radne skupine nešto promijenilo i sada Hrvatska tu inicijativu smatra ne samo dobrom već neophodnom te predlaže mjere za njezino jačanje. Zanimljivo je i tempiranje pisma poslanog 12. listopada u kontekstu posjeta predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Rusiji. Iako prevladava paradigma da se s Rusijom mora surađivati, očito itekako postoji skepsa i nepovjerenje prema toj državi. Hibridno ratovanje i destabilizacija stanja odnose se i (prvenstveno) na procese u Bosni i Hercegovini i drugim državama u hrvatskom susjedstvu. U pismu Mogherini države potpisnice se identificiraju kao one koje su “na prvoj liniji sofisticirane i intenzivne kampanje koju provode “vanjski faktori”. Njihov je cilj “proizvesti nepovjerenje i nezadovoljstvo demokratskim ustrojem, diskreditacija Europske unije, transatlantske zajed- nice i naših partnera te slabljenje našeg jedinstva”. Potpisnice pisma kažu kako “u jeku nesmiljene kampanje treće strane, treba unaprijediti sposobnosti” te pozivaju da se počnu koristiti puni kapaciteti novoosnovanih radnih skupina, jedne za zapadni, druge za južni Balkan. Radna skupina mora imati prikladno financiranje i čvrstu institucionalnu bazu. Mora raspolagati s dovoljno sredstava za obavljanje poslova analize medija, procjene rizika i instrumenata za obradu velikih podataka (big data), kaže se u pismu. Treba reći da je originalna radna skupina, iz 2015., financijski prepuštena državama članicama i ne opterećuje EU budžet. To je, između ostalog, bio i razlog slabe zainteresiranosti hrvatske strane. Skupina ima 14 zaposlenika, od kojih je njih 10 posuđeno iz EU država ili drugih EU institucija, a četiri su vanjski suradnici. Sada Hrvatska i ostale potpisnice traže da se njihov status uredi. “Radna skupina mora imati prikladno financiranje i čvrstu institucionalnu bazu. Mora ras- polagati s dovoljno sredstava za obavljanje poslova analize medija, procjene rizika i instrumenata za obradu velikih podataka (big data)”, kaže se u pismu. Iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova potvrđuju da je Hrvatska supotpisnica tog pisma te kažu kako je cilj potaknuti na jačanje sposobnosti strateškog komuniciranja.
Stabilnost kontinenta
– To je zadaća na koju ćemo se unutar EU usredotočiti u sljedećem razdoblju u okviru provedbe Globalne strategije vanjske i sigurnosne politike EU iz lipnja 2016. To će također biti i dio zajedničkih napora razvoja suradnje EU i NATO-a – kažu. Hrvatska se zalagala za važnost političkog angažmana s državama jugoistočne Europe, kao i s državama šireg susjedstva EU na jugu i istoku, dodaju. – Kad je riječ o jugoistočnoj Europi, strateško komuniciranje sagledavamo kao važan segment ukupnog djelovanja EU, kako u smislu promicanja vrijednosti, demokracije i vladavine prava, tako i u kontekstu odgovora na razne manifestacije hibridnog djelovanja i vanjskih utjecaja te u cilju jačanja i izgradnje otpornosti ovih država i njihovih sposobnosti da se sami nose sa sigurnosnim i drugim izazovima. Sve to smatramo važnim ulogom u sigurnost i stabilnost europskog kontinenta – pojašnjavaju sa Zrinjevca.
Hrvatska nije bila zainteresirana za sudjelovanje u prvoj radnoj skupini 2015.