Najavili smo mraz, ali nas nisu slušali
Nekad smo imali 213 agrometeoroloških postaja, ali su ukinute. Danas, kada su sušna razdoblja sve češća, ne možemo izmjeriti koliko vode nedostaje tlu, iako je upravo to pitanje koje poljoprivrednici najčešće postavljaju
Troje iskusnih stručnjaka očekuje odlazak u mirovinu pa bi sav posao umjesto njih trebale raditi samo dvije agrometeorologinje Klimatske promjene nikoga ne zaobilaze. Svi ih osjećamo i prilagođavamo im se, pa i tako da pažljivo slušamo prognoze vremena. No, postoji u tim prognozama i jedna specijalizirana podvrsta – agrometeorološka prognoza – koja poljoprivrednicima, onima kojima sav rad i život ovise o zemlji, znači nešto neprocjenjivo. Pogotovo sada kada svjedočimo sve ekstremnijim posljedicama klimatskih promjena poput dugih sušnih razdoblja, kasnih proljetnih mrazeva, iznenadnih pojava tuče, toplijih zima...
Agrometeorolozi nestaju
Na kraju krajeva, ako neka od tih nepogoda pogodi ili nespremne dočeka poljoprivrednike, one koji proizvode hranu, svi ćemo to osjetiti. To što nas vrijeme svako malo neugodno iznenađuje trebalo bi nas prilično zabrinjavati. Kao što olako ne treba prijeći ni preko podatka da sada u Hrvatskoj imamo samo pet agrometeorologa, toliko važnih stručnjaka, pogotovo za naše poljoprivrednike. Da cijela situacija bude još malo rizičnija, čak troje ih je pred mirovinom. – Eto, izgleda da s ovim klimatskim promjenama i mi izumiremo – šaleći se na svoj račun dočekala nas je naša agrometeorološka petorka kad smo je posjetili u njezinim prostorijama na Griču, u Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHMZ). Prvi će u mirovinu, već za dva mjeseca, voditelj Odjela za agrometeoro- loška istraživanja Dražen Kaučić, koji je prvi u Hrvatskoj magistrirao iz agrometeorologije i cijeli je radni vijek (38 godina) proveo u DHMZ-u. Istom se radnom vjernošću Zavodu podičiti može i voditelj Odjela za agrometeorološke informacije Marko Vučetić koji će se s radnim mjestom oprostiti u srpnju 2020., te voditeljica Službe za agrometeorologiju Višnja Vučetić koja je prva i jedina u nas doktorirala iz agrometeorologije. Njoj će radna obveza u DHMZ-u isteći u kolovozu 2021. Da u službi ipak ima zelenih izdanaka svjedoče dvije mlade stručnjakinje – stručna suradnica u Odjelu za agrometeorološke informacije Ivana Čavlina Tomašević i stručna suradnica u Odjelu za agrometeorološka istraživanja Diana Kuraža. – Ivana je u rujnu 2014. zaposlena na Odjelu, i to kao prva nakon čak 23 godine, a Diana je lani došla u Službu za agrometeorologiju i u kolovozu je zaposlena – ističe V. Vučetić. Iskusni stručnjaci potom su nas uputili kako je u njihovu poslu bilo prije, a kako je sad. – Kod klimatskih promjena izazov je to što su došle vrlo brzo pa smo svi bili malo nepripremljeni. Sjećam se predavanja 1995. kada sam najavio da će 2020. temperatura porasti za dva stupnja pa su mi svi rekli: “Joj, pa gdje je još ta 2020.?! A evo, to je tu – prisjetio se D. Kaučić. Na njegove riječi nadovezao se M. Vučetić kazavši da je 1998., baš kada se počelo uočavati prve izvanredne klimatske promjene, ukinut stručni časopis DHMZ-a “Izvanredne meteorološke i hidrološke promjene u RH”. I nije to sve. Troje stručnjaka navodi da je agrometeorološki sektor nekada činilo 12 zaposlenika, 213 agrometeoroloških postaja u cijeloj Hrvatskoj, 80 postaja za mjerenje temperature tla, 70-ak fenoloških postaja, glavna agrometeorološka postaja u Križevcima, jedini su u zemlji određivali vlažnost tla tijekom vegetacije, bili su prisutni u medijima... No, promjenom ravnatelja 2000. sva su agrometeorološka mjerenja preseljena iz njihova sektora, a neka i ukinuta. – Kao što je ukinuto ono u Križevcima najviše vezano uz vlažnost tla, što je pogotovo sad problem jer su sušna razdoblja sve češća i sve dulja, a mi ne možemo izmjeriti koliko vode nedostaje u tlu iako nas svi upravo to pitaju – precizira V. Vučetić, a gospodin Dražen domeće da je zaštita šuma od požara započela upravo u Agrometeorološkom sektoru pa su se radile i prognoze indeksa meteorološke opasnosti od
šumskih požara koje su u ljetnim mjesecima objavljivane svaki dan, a to je značilo da se dežuralo subotom i nedjeljom. Ktome, nastavlja Dražen, godine 1982. zagrebački Odjel agrometeorologije dobio je prvo računalo, imao je svog programera i radile su se prognoze mraza, što se danas više ne radi. – Dražen i ja posijedjeli smo zbog svega toga – uz opori smiješak kaže M. Vučetić. – U to doba, kad je postojao savezni zavod i republički hidrometeorološki zavodi, mi u Zagrebu bili smo najrazvijeniji. Osamostaljenjem je pak počela veća međunarodna suradnja. Sad od Europskog centra za srednjoročnu prognozu dobivamo prognostički materijal. Sve je to divno, ali bez mjerenja se ne može jer mjerenjem stvarnih podataka sve provjeravate i verificirate. Recimo, više ne mjerimo vlažnost tla, što je ukinuto 2004., pa to više ne možemo ni prognozirati. Usto, unatoč modernizaciji, fenološke podatke dobivamo sa tri mjeseca zakašnjenja – navodi V. Vučetić, a onda Ivana otkriva spasonosnu metodu snalaženja: – Privatno zovemo poljoprivrednike da nam kažu što opažaju. Doznajemo tako da je prije bilo više prakse, mjerenja, a sad kada to više nije u sklopu njihove službe, više su posvećeni znanstvenim istraživanjima pa se bave poljoprivrednom meteorologijom, zaštitom šuma od požara i fenologijom te utjecajem klimatskih promjena na te tri grane. – Praćenje biljaka najbolji nam je pokazatelj klimatskih promjena jer biljke prve reagiraju na te promjene. Biljke ne lažu – poentira V. Vučetić. – Evo kako vam to izgleda. Prije je berba grožda počinjala polovicom rujna, a u berbu maslina tradicionalno se išlo 1. studenoga. No, sad su se te dvije berbe ispreplele. Nitko nije mogao vjerovati da će berba maslina početi pri završetku berbe grožđa – naveo je M. Vučetić, a D. Kaučić ga nadopunio da se klimatske promjene manifestiraju kroz ekstreme, primjerice, intenzivniju tuču ljeti i jak mraz u kasno proljeće. – Ove smo godine najavljivali mraz, no ljudi nas baš i nisu slušali. A onda su nas u travnju svi, i poznati i nepoznati, zvali doma, čak i u ponoć, pitajući hoće li zaista biti mraza – posvjedočio je Dražen. – Na kraju je bio jak mraz, što se sad ponovilo dvije godine zaredom. Već dulje vrijeme nismo imali velike štete od njega pa mladi poljoprivrednici možda nisu bili upućeni u metode zaštite od mraza – upozorava I. Č. Tomašević, koju stariji kolega Dražen dopunjava ističući da se poljoprivrednici ipak sad sve više prisjećaju prijašnjih starinskih metoda obrane od mraza, poput dimljenja vinograda ili voćnjaka. M. Vučetić pak njihovu povezanost s poljoprivrednicima ilustrira i time što je prošli mjesec beračima grožda u Sv. Ivanu Zelini poručio da u berbu ne idu prije 9 sati, kada se očekivao prestanak kiše, a Hvaranima je taman uoči velikih kiša poručio da pokupe smokve koje su stavili sušiti. – Ljudima javimo i kad agrume treba zaštititi od vjetra. Pčelaru koji me nazvao i pitao kada da pčele premjesti u Gorski kotar, kazao sam kada bi to trebao učiniti. Ljudi nas zovu svaki dan. Znate, neki nas naši poljoprivrednici redovito zovu i ništa ne rade bez konzultacija s nama – kaže M. Vučetić. No, trojac iskusnijih stručnjaka vjeruje da će njihove mlađe kolegice uz pomoć suvremene tehnologije svoj posao moći unaprijediti. U to vjeruju i one.
Baza podataka usjeva i tla
– Koristeći mjesečne i sezonske prognoze te pomoću agrometeoroloških modela moći ćemo predvidjeti razvojne faze biljaka i poljoprivrednike upozoriti je li potrebno navodnjavanje. Moći ćemo dati informacije kada su povoljni agrometeorološki uvjeti za početak sjetve, berbe, koliki se prinosi mogu očekivati pa čak i koje bi hibride bilo bolje koristiti ovisno o sezoni kakvu očekujuemo – precizira D. Kuraža, a V. Vučetić dodaje: – Da bi se to moglo, važno je imati, točnije, najbolje bi je bilo osnovati, državnu bazu podataka usjeva i tla. – Ne sjećam se razdoblja bez klimatskih promjena. No, drago mi je da više ne govorimo postoje li ili ne, već kako im se prilagoditi. A tome koristi i to što naše prognoze postaju sve preciznije – optimistična je Ivana koja priprema doktorat iz zaštite šuma od požara, i to će na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu biti prvi doktorat o tome. – Ne bojimo se onoga što dolazi, imat ćemo novu tehnologiju – u istom će tonu i D. Kuraža koja je također na Geofizičkom odsjeku PMF-a upisala doktorski studij iz agrometeorologije – agrometeorološko modeliranje usjeva.
Praćenje biljaka najbolji je pokazatelj klimatskh promjena jer biljke prve na njih reagiraju Nekad se u rujnu bralo grožđe, a masline tek u studenome, a danas su se berbe spojile