Sada svi mogu čitati što je to 1966. napisao Stephen Hawking
Cambridge je reagirao na mnogobrojne zahtjeve te objavio tezu na kojoj je, s 24 godine, diplomirao slavni astrofizičar
Prvi je put doktorska disertacija Stephena Hawkinga javno dostupna. Nakon što je zaprimilo stotine i stotine zahtjeva za uvid u tezu na kojoj je 1966. godine slavni astrofizičar diplomirao, sveučilište Cambridge je, uz Hawkingovo dopuštenje, otvorilo digitalizirani doktorat svakome tko želi biti u njega upućen.
Koliko će biti čitano?
Bit će zanimljivo pratiti i koliko će čitatelja doista i razumjeti što je tada 24-godišnji Hawking napisao. Teza je doktorata, naslovljenog Svojstva širećeg svemira - implikacije i posljedice širenja svemira, da zviježđa ne mogu biti stvorena rastom tek malih poremećaja. No, motiv da javnost dobije uvid u njegov doktorat ipak je poticanje istraživanja, gledanje u zvijezde, a ne u pod, razmišljanje o našemu mjestu u svemiru te pokušaj da se svemir razumije, rekao je fizičar i dodao da svatko, bilo gdje u svijetu, treba imati slobodan, neometan pristup ne samo njegovu istraživanju nego i istraživanju svakog velikog i znatiželjnog uma kroz spektar svega što ljudi danas razumiju. – Svaka generacija stoji na ramenima generacija prije nje, kao što sam ja kao mladi doktorand Cambridgea bio inspiriran radom Isaaca Newtona, Jamesa Clerka Maxwella i Alberta Einsteina. Divno je čuti da su mnogi zainteresirani za moju disertaciju, nadam se da neće biti razočarani kada je pročitaju – rekao je dr. Hawking. Sveučilište u Cambridgeu nada se da će taj potez potaknuti i druge da objavljuju svoje disertacije. Od ove jeseni doktorandi tog sveučilišta moraju svoje radove predati u digitalnom obliku, a sveučilište će nastojati da radovi ostanu dostupni. Isto će se sada pokušati i sa znanstvenicima koji su se školovali na Cambridgeu, među kojima je i 98 nobelovaca.
Kratka povijest vremena
Različiti su radovi iz digitalne arhive sveučilišta samo ove godine skinuti više od milijun puta. Redovna arhiva sadrži osam milijuna knjiga, milijun karata, smještenih na ukupno 200 km polica koje se šire svake godine za još tri kilometra. Podsjetimo, već s 21 godinu Hawkingu je dijagnosticirana amiotrofična lateralna skleroza te mu liječnici nisu davali više od dvije godine života. No, unatoč bolesti koja ga je ostavila prikovanog za stolac i uz mogućnost glasovnog komuniciranja samo pomoću sintetizatora glasa, Stephen Hawking postao je jedan od dominantnih znanstvenih umova 20. i 21. stoljeća. Njegova “Kratka povijest vremena” iz 1988. još je uvijek jedna od najuspješnijih popularno-znanstvenih knjiga, prodana je u deset milijuna primjeraka i prevedena na više od 40 jezika. Na Cambridgeu je Hawking od 1979. do 2009. imao istu titulu kao i Isaac Newton – Lucasian Professor of Mathematics.