Europski parlament preispituje pomicanje kazaljki na satu
Lobističku skupinu protiv pomicanja sata predvodi češki europarlamentarac Svoboda, a pridružili su mu se i Hrvati Škrlec i Tolić Noćašnje pomicanje kazaljki na satu za jedan sat unatrag vjerojatno neće biti posljednje za nešto više od pola milijarde građana Europske unije, no desetak posto zastupnika Europarlamenta snažno pritišće da se već u studenome prihvati rezolucija koja će označiti kraj stoljetne tradicije pomicanja kazaljki na satu u proljeće i na jesen. Takva bi rezolucija obvezivala Europsku komisiju da pokrene proces izmjene Direktive o računanju vremena te je eventualno i ukine, dobije li podršku većine država članica EU.
Rusija, Island, Turska iskočili
Lobističku skupinu protiv pomicanja sata iz svih osam političkih grupacija predvodi češki europarlamentarac Pavel Svoboda, a pridružila su mu se i dvojica Hrvata Davor Škrlec i Ivica Tolić. Akcija unutar središnjega europskog zakonodavnog tijela koordinirana je i pokretima u pojedinim državama, prije svega Poljskoj, Njemačkoj i Švedskoj, gdje je prijedlog došao i do nacionalnih parlamenata, a osnažen je desecima tisuća potpisa građana. – U odnosu na prošlo stoljeće okolnosti su se bitno promijenile. Tada su se kazaljke pomicale zbog uštede energije i ugljena, ali danas više ti razlozi nisu aktualni. Pomicanje samo stvara probleme i u poslovnom svijetu i u biološkom ritmu stanovnika – komentira Davor Škrlec. Prvi je put kazaljka pomaknuta sat vremena unaprijed u proljeće 1916., i to na području Austro-Ugarske te je s vremenom uvedena kao pravilo u cijeloj Europi i Sjevernoj Americi. Od većih zemalja Rusija je bila prva koja je odustala od ljetnog i zimskog računanja vremena ostavši na zimskom, a Putin nije usamljen. Isto su učinili i na Islandu te u Bjelorusiji. Lani je i Turska iskočila iz kruga zemalja koje pomiču kazaljke na satu, a hoće li im se pridružiti i Europa, znat će se idućih mjeseci. Europarlamentarci svoju ideju podgrijavaju uoči svake promjene pa bi do proljetnog računanja mogli znati dokle su dogurali. – Danas se način korištenja energije posve promijenio, mobilnost je velika, a treba uzeti u obzir i ljudski bioritam – kaže Škrlec. Svoboda se pak poziva na istraživanja koja pokazuju da 20 posto populacije pati od zdravstvenih problema zbog mijenjanja sata. – Neki protivnici naše inicijative mogu reći da se ljudi ionako suočavaju s promjenama satova kad putuju u druge vremenske zone. Doista, neki to rade. Rekao bih da to čine dobrovoljno. Ne vidim nikakav smisao u nametanju vremenske promjene za cijelu populaciju – kaže Svoboda.
Više srčanih udara
– Ako se idućeg mjeseca uspijemo izboriti da rezolucija dođe na dnevni red Europskog parlamenta, time ćemo zapravo osnažiti Komisiju da može pokrenuti proces izmjene Direktive – objašnjava Škrlec. Svoj doprinos toj temi dali su i liječnici, a Amneet Sandhu sa Sveučilišta u Coloradu pokazao je da je dan nakon početka ljetnog računanja vremena ponedjeljkom bilo za četvrtinu više srčanih udara nego ostalih dana u godini. Zagovornici promjena pozivaju se i na istraživanje trojice američkih liječnika, ovogodišnjih nobelovaca, koji su dokazali da je ljudsko tijelo stvoreno za stabilan bioritam.