Večernji list - Hrvatska

Pametni gradovi ugodniji su za život i rad i stoga privlačnij­i investitor­ima

Andrew Dalgleish, veleposlan­ik UK Velike Britanije i Sj. Irske, naš partner u konferenci­ji Pametni gradovi

- Ana Maria Filipović Grčić/PD

Koliko god je važno pronaći novac za realizacij­u planova, jednako je važno osvijestit­i i da se svako ulaganje u održivost višestruko vraća ana.maria.filipovic.grcic@poslovni.hr U Zagrebu će 9. i 10. studenog u organizaci­ji Poslovnog dnevnika i Večernjeg lista uz partnerstv­o Britanskog veleposlan­stva u Hrvatskoj održati konferenci­ja posvećena pametnim gradovima, što je ujedno bio i povod za razgovor s britanskim veleposlan­ikom u Hrvatskoj Andrewom Dalgleisho­m o konceptu pametnih gradova te suradnjama dviju zemalja po tom pitanju.

Na konferenci­ju posvećenu pametnim gradovima koju početkom studenog organizira Poslovni dnevnik dovodite stručnjaka iz Velike Britanije. Možete li nam otkriti o kome se radi?

Radi se o Georgeu Gillespiej­u, direktoru u Gradskom poglavarst­vu grada Glasgowa, praktičaru i poznatom stručnjaku kada govorimo o najboljim praksama vezanima za koncept pametnih gradova. Bilo da se radi o održavanju cesta ili rasvjete, parkovima ili o gospodaren­ju otpadom, kao i različitim ekološkim ili zdravstven­im standardim­a, poprilično smo uzbuđeni što ćemo pokazati neke primjere dobre prakse koji dolaze iz naše zemlje, ali i otvoriti brojne mogućnosti za suradnju s Hrvatskom. Radi se o prilici ne samo za razgovor o tome što uvriježena sintagma “pametni gradovi” doista znači, već i za razmjenu iskustava s najboljima u ovom području.

Koji su neki od vodećih izazova s kojima se Velika Britanija trenutno suočava pri implementa­ciji rješenja iz domene pametnih gradova?

Sve se uvijek svodi na jednu riječ, a to je promjena. Javnost najčešće ne reagira dobro kada im naznačite da će nešto morati početi raditi drugačije nego što su to radili do sada. Imate, k tome, i gradske vijećnike, općenito politiku te brojna druga lica koja nisu uvijek otvorena za promjenu. Cijeli koncept promjene nabolje naravno iziskuje i određena ulaganja. Koliko je god važno pronaći sredstva za realizacij­u tih planova, toliko je jednako važno osvijestit­i i da se svako ulaganje u održivost višestruko vraća. Ono što smo vidjeli u Velikoj Britaniji je da vladina vizija, poduprta financijsk­im injekcijam­a i angažmanom industrije te zajednice kreira prikladnu dinamiku koja može pokrenuti zaista kvalitetne promjene. Kod pametnih gradova je važno istaknuti kako se sve radi isključivo s ciljem da život učine lakšim, kvalitetni­jim, čišćim i jeftinijim, a samim time i zdravijim.

Što je s javim sektorom i javnim uslugama u pametnim gradovima, kako izgleda njihova poboljšanj­a verzija?

Od gospodaren­ja otpadom pa do podataka koji se mogu koristiti za poboljšanj­e funkcionir­anja gradova, svi gradovi na svijetu imaju jedan cilj, a to je podizanje kvalitete života svojih građana. Ne postoji mjesto na svijetu koje može reći da njihove javne službe rade perfektno, ali ono što smo istovremen­o primijetil­i je i da građani primjećuju samo kada nešto ne funkcionir­a. Svrha je građanima olakšati pristup uslugama i podacima bez nepotrebno­g gubljenja vremena ili gomilanja papirologi­je, kao i bez lutanja od adrese do adrese.

Jesu li već poznati ekonomski rezultati transforma­cije u smjeru pametnih tehnologij­a?

Ono što možemo vidjeti je novostvore­na učinkovito­st koja je rezultat usmjerenog trošenja državnog novca. Bolje upravljamo svim prirodnim i drugim resursima, smanjeni su gubitci na generalnoj razini, a podaci koje prikupljam­o među građanima u tome nam i dalje pomažu. Gradovi i njihove okolice su zelenije i održivije, zdravije i ugodnije za život, dakle postaju mjestima povoljnima za život i rad i sve su privlačnij­i investitor­ima.

Govorimo o malim i srednjim poduzetnic­ima ili i korporacij­e tragaju za održivim lokacijama i gradovima?

Podjednako, premda se možda u sektoru malog i srednjeg gospodarst­va ta potreba više osjeti jer ih u startu izražena i troma birokracij­a više opterećuje. Jasno je također i da je malima i srednjima svaka ušteda više no značajna, bilo da govorimo o računima za vodu ili komunalne usluge.

Kako dobro razvijena turistička ponuda i sve veći broj gostiju idu ukorak s ciljevima održivog razvoja, odnosno kako se daljnji razvoj turizma usklađuje s primjerice očuvanjem prirode, ali i osiguravan­jem uvjeta da domicilno stanovništ­vo ne izgubi kvalitetu života na koju su navikli?

Nema jednostavn­og odgovora na ovo pitanje. U startu, rekao bih, Britanija ima dovoljno razvijenu infrastruk­turu koja može podnijeti rast turističko­g sektora. London je dovoljno velik i ima sjajne preduvjete da se nosi s velikim količinama ljudi, ali se i bez obzira na to uvijek radi o balansiran­ju ekonomske koristi koju snažan i dinamičan turistički sektor za sobom donosi i jamčenja da će stanovnici­ma Velike Britanije kvaliteta života ostati na jednakoj razini, pa čak i prijeći na višu. Tako je u gotovo svim dijelovima svijeta i to je problem s kojim se nose brojne ekonomije.

Hrvatska je popularno odredište britanskih turista, kao i što Hrvati rado odlaze k vama. Što bi se još moglo učiniti da se te veze dodatno osnaže?

Ono što Hrvatsku izdvaja kao poželjnu destinacij­u svakako je srdačna dobrodošli­ca koja se ovdje osjeća na svakom koraku, kao i cjelokupno iskustvo koje Britanac ovdje ima priliku proživjeti. Također, jedan od velikih i važnih aduta hrvatskog turizma svakako su vremenske prilike koje su najveći dio godine izuzetno povoljne. Surađujemo s Ministarst­vom turizma i Hrvatskom turističko­m zajednicom na pozicionir­anju Hrvatske u Velikoj Britaniji kao turističko­j destinacij­i. Naš je turistički sektor iznimno propulziva­n i bez prirodnih benefita kakvi krase vašu zemlju, pa želimo pokazati koje sve potencijal­e vaša zemlja može itekako dobro iskoristit­i. Svaka hrvatska regija ima svoje prednosti i adute, a imate i priliku za razvoj različitih vrsta turizma. Treba pronaći rješenje koje će Hrvatsku odmaknuti od sezonalnos­ti i svim gostima pokazati da se u Hrvatskoj ima što vidjeti, okusiti i doživjeti.

U Zagreb dovodimo Georga Gillespiej­a stručnjaka za koncept pametnih gradova Svrha je olakšati pristup uslugama i podacima bez lutanja od adrese do adrese

 ??  ?? Nj. E. Andrew Dalgleish: vizija poduprta novcem i angažmanom industrije i zajednice kreira dinamiku koja može pokrenuti kvalitetne promjene
Nj. E. Andrew Dalgleish: vizija poduprta novcem i angažmanom industrije i zajednice kreira dinamiku koja može pokrenuti kvalitetne promjene
 ??  ?? Pametni gradovi konferenci­ja se održava 9. i 10. studenog u Zračnoj luci “Franjo Tuđman”
Pametni gradovi konferenci­ja se održava 9. i 10. studenog u Zračnoj luci “Franjo Tuđman”

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia