I NA SAJMOVIMA KNJIGA NASILJE I SPREČAVANJE DRUKČIJEG MIŠLJENJA

Ni književni sajmovi nisu što su nekad bili. Nedavno završeni frankfurtski sajam knjiga završio je rijetko viđenim nasiljem koje se, doduše, nije razglašavalo na sva zvona. Bilo je u Frankfurtu i razbijenih izdavačkih glava, policija je imala pune ruke posla kako bi izdavače desne orijentacije zaštitila od onih izrazito ljevičarskih, bilo je napada na pojedine štandove nakladničkih kuća, onemogućavale su se promocije nepoćudnih knjiga, pa je i uprava sajma objavila priopćenje da je sajam politički neutralan i da mora štititi slobodu javne riječi. Ružne scene nasilja iz srca Frankfurta loša su poruka koja je iz tog važnog grada njemačke kulture odaslana u svijet. Umjesto dijaloga, u Frankfurtu se vježbalo nasilje i onemogućavanje drugog i drukčijeg mišljenja. Njemačka je danas očito strahovito podijeljeno društvo koje elite više ne kontroliraju, pa nije ni čudno da se tjednima nakon saveznih parlamentarnih izbora ni ne nazire formiranje vlade, što bi u nestabilnost moglo povući i cijelu Europu i Europsku uniju, i to puno više nego katalonska nezavisnost. I dok se u Frankfurtu na sajmu prašilo sve u šesnaest, mira nije bilo ni na beogradskom sajmu knjiga. Tu je najviše zaiskrilo zbog posjeta glavne zvijezde sajma, njemačke nobelovke rumunjskog porijekla Herte Müller. U fokusu ovogodišnjeg sajma knjiga u Beogradu bila je književnost na njemačkom jeziku, program koji je proveden pod sloganom Četiri zemlje, jedan jezik. A kao perjanica te njemačke literature u Beogradu se pojavila njemačka nobelovka iz Rumunjske čiji je otac kao Nijemac iz Banata bio u SS-u, a čija je majka bila u radnim komunističkim logorima za nepoćudne. Za Hertu Müller se zna da se odijeva u crno i da je potpuno nediplomatična i polemična. Njezine riječi izgovorene u Jugoslavenskom dramskom pozorištu izazvale su neodobravanje publike, dio ljudi čak je napustio dvoranu, a podosta kolumnista se drvljem i kamenjem osulo na nobelovku, i to ne samo na njezine stavove nego na nju kao osobu, na njezin način odijevanja, na njezinu obitelj i porijeklo. A čime je to izravno Müllerica, darkerica svjetske literature, zapravo izazvala svoje srpske domaćine? Pa usudila se reći da su Srbi sami sebi nanijeli zlo te da ona i dalje opravdava svojedobnu intervenciju NATO-a u Miloševićevoj Srbiji jer “postoje situacije kada je vojna intervencija ljudska i moralna pozicija”. Na njemačku nobelovku se, naravno, najžučnije obrušio poznati regionalni pacifist Emir Kusturica koji joj je džentlmenski poručio da posjeti Kragujevac i gubilište kragujevačkih đaka i profesora tvrdeći da se književnica zapravo zalaže za podizanje spomenika nacističkim vojnicima. Ukratko, pravdoljubivu Emiru Herta je naci. I tko to onda tvrdi da se samo mi u Hrvatskoj bavimo povijesnim temama. Povijesne teme očito su u modi u cijeloj Europi.