Protiv Hrvatske vodi se hibridni rat, sada je u prvom planu gospodarstvo, i to će se nastaviti

Treba stvoriti strukturu neovisno o vlasti i neovisno o obavještajnoj službi koja će se, drži Miroslav Tuđman, baviti samo ovim područjem Nakon pisma koje je ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović-Burić uputila visokoj predstavnici EU za vanjsku politiku i sigurnost kojim traži zaštitu te da Europska služba za vanjsko djelovanje (EEAS) značajno proširi svoje djelovanje u suzbijanju ruske propagande, s takvom je tematikom nastavio i premijer Plenković. Komentiravši SDP-ov zahtjev za njegov opoziv zbog ugovora o roll up kreditu Agrokoru, pre- mijer Plenković kazao je da smo u hibridnom medijskom ratu u kojemu sudjeluje mnogo aktera. Međutim, nije precizno definirao misli li na blogove, čije se autorstvo pripisuje Ivici Todoriću, na kojima se Vladu i vodstvo Agrokora optužuje za veleizdaju, pljačku države i slično, ili pak misli na hibridni rat koji vode vanjske sile protiv Hrvatske. Da hibridni rat protiv Hrvatske postoji potvrđuje i javno godišnje izvješće Sigurnosno-obavještajne agencije u kojem se navodi da je strano obavještajno djelovanje usmjereno i na procese donošenja odluka u RH, što ponekad uključuje i elemente hibridnog djelovanja uz plasiranje tzv. lažnih vijesti u javni prostor i pokušaje narušavanja međunarodnog ugleda države. Prof. dr. Miroslav Tuđman, bivši ravnatelj HIS-a, smatra da hibridni rat nije ništa novo u Hrvatskoj. - Hibridni rat nekad se zvao specijalni rat, od 90-ih godina se zove informacijski rat, a on se protiv Hrvatske vodi od 90-ih godina. Ako je gospodin Plenković mislio na Agrokor i tu poziciju, onda je očigledno da je Agrokor danas predmet ruskih interesa preko Sberbanka i američkog interesa preko fondova. Prema tome, svatko zagovara, odnosno promovira svoje interese. I sad se mi odjednom tome čudimo. Danas se hibridni rat ne vodi samo na razini država već i na razini pojedinih gospodarskih korporacija, nevladinih organizacija - kazao je prof. Tuđman ističući kako Hrupotrebljava vatska nema dovoljno istraženu ni preciziranu pravnu regulativu da bi se takvim namjerama mogla suprotstaviti. - Hrvatska nema ni infrastrukturu koja bi bila izgrađena od neovisnih institucija i koja bi se bavila analizama informacijskih operacija. Trebalo bi stvoriti takvu strukturu neovisno o vlasti i neovisno o obavještajnoj službi koja će se baviti samo tim područjem - zaključuje prof. Tuđman. S druge strane, politički analitičar Žarko Puhovski smatra da je Hrvatska premala i presiromašna i nevažna zemlja da bi netko protiv nje vodio hibridni rat. - Hibridni rat je previše sofisticirani model da bi ga netko upotrijebio protiv Hrvatske. To se protiv država koje se ne može ugroziti na drugi način, dakle konvencionalnim oružjem, a Hrvatsku se može ugroziti na sto jednostavnih načina. Geopolitički analitičar Dubravko Gvozdanović smatra da slučaj Agrokor nije oblik hibridnog djelovanja protiv RH već se radi o eklatantnom primjeru uporabe tzv. soft power taktike kao oblika vanjskopolitičkog djelovanja. - Pogledamo li malo dalje u prošlost vidjet ćemo da je i slučaj Ina također nešto što spada u neprijateljsko hibridno djelovanje. Kada sve to povežemo i vidimo kako se odrazilo i kako se odražava na vrh sadašnjeg i tadašnjeg hrvatskog državnog vrha sasvim je jasno o čemu se radi. Nažalost, to nije kraj, RH još čeka nekoliko slučajeva krupnih gospodarskih afera. Kako se geopolitička kretanja većinom ogledaju oko sukoba velikih sila na energetskom polju, jasno je što nas čeka u budućnosti. Hrvatska je na zanimljivom geostrateškom području i ima svoju ulogu - kazao je Gvozdanović.