Cijene maslaca skočile u nebo jer su ga otkrili Kinezi
Ako je vjerovati europskim trendovima, cijene maslaca polako će padati, kaže Bobetić
10 Aktualno Večernji list Europa se lani gušila u maslacu, plivali smo u zalihama i veselili se cijenama od 10-ak kn, a sad mu je prosječna cijena 25 do 27 kn Europa se prvo gušila u njemu, a onda su mu cijene odletjele u nebo i ponegdje je, kao u Francuskoj, zavladala i nestašica. Naravno, nije teško pogoditi da je riječ o maslacu, koji je, otkako je s njega skinuta etiketa nezdravog, i Hrvatima sve draža namirnica posljednjih godina. Što ako ga ne bude ili još više poskupi pred božićne blagdane, koliko će nas onda stajati kolači, sa strepnjom se pitaju građani, s obzirom na to da su prvi presušili mali OPG-i i kumice na hrvatskim tržnicama. Lani se 250 grama maslaca u nekim trgovačkim centrima moglo kupiti i za 9,99 kuna, dok ovih dana za istu količinu treba izdvojiti 18,99 do 26,99 kuna, pa nije čudno što je uz pad domaće potrošnje oko 15% proteklog vikenda na Zdenkinu štandu na zagrebačkom Dolcu zvijezda bio maslac po cijeni od 19,99 kuna. No ako je vjerovati europskim trendovima – i ne bude li novih tektonskih poremećaja – može se očekivati da bi cijene maslaca u skorašnje vrijeme ipak mogle pasti, doznajemo od Branka Bobetića, direktora Croatiastočara koji okuplja najveće igrače iz mliječne industrije na hrvatskom tržištu.
S embargom krenulo nizbrdo
S ruskim je embargom na poljoprivredno-prehrambene proizvode iz EU tržište dugo vremena grcalo u viškovima, naročito mlijeka u prahu i maslaca. Maslaca je lani, naime, na zalihama u EU bilo čak 132 tisuće tona, a kako je Rusija bila glavno izvozno tržište za europske sireve i maslac, došlo je do tektonskih poremećaja. S jedne strane, gomilale su se zalihe maslaca, a s druge je u EU nastupila i hiperprodukcija proizvodnje mlijeka jer su godinu prije ukinute mliječne kvote. No nakon što je u prvoj polovini ove godine proizvodnja mlijeka konačno pala 2%, maslaca 7%, a zalihe, koje su se ponegdje plasirale i po dampinškim cijenama istopile, maslacu su cijene drastično skočile, objašnjava Bobetić. Tomu u prilog svakako je išao i prodor na treća tržišta poput Kine, koja “otkriva” prednosti maslaca i troši ga u sve većim količinama. U prvom kvartalu ove godine za 457% povećan je izvoz europskog maslaca u Kinu u odnosu na isto razdoblje godinu prije, tako da Kina čini već 20% EU izvoza maslaca. – Sredinom rujna prosječna cijena maslaca u veleprodaji u EU bila je 6,50 eura, 71% viša nego u
Kistom razdoblju lanjske godine. A idućih je tjedana uslijedio lagani pad. Protekloga tjedna kilogram maslaca u blokovima u EU je tako imao cijenu od 5,86 eura za kilogram, što je, preračunato u našu valutu, 44 kune, koliko je danas i cijena u Hrvatskoj – kaže Bobetić, ističući kako je to veleprodajna cijena, dok više od polovice maloprodajne cijene maslaca čine trgovačke marže i PDV. – Maslac se u EU najviše proizvodi iz mliječne masti, odnosno obranog mlijeka, od kojega se radi mlijeko u prahu. Njegova je cijena već pala tako da se u slučaju daljnje konsolidacije tržišta i cijena mlijeka u prahu može očekivati i pad cijena maslaca – tvrdi Bobetić. Svi europski trendovi prelijevaju se na hrvatsko tržište pa nije isključeno da će i novi po pitanju maslaca, a oni govore kako je u posljednjih pet tjedana na tržištu EU cijena maslaca već pala 10%, napominje on.
Maslaca je lani na zalihama u EU bilo čak 132 tisuće tona, a potom su počeli poremećaji
Slijedimo trendove EU
Marijan Vučak, predsjednik uprave Megglea Hrvatska, kaže pak kako i oni prate trenutačan trend pada cijena u Europi. No zasad je teško reći je li to dugoročan ili kratkoročan trend, kojemu je eventualno kumovalo oslobađanje zaliha nekih zemalja. – Nedostatak mlijeka, a time i vrhnja, prelio se na maslac kao krajnji proizvod. Pravu sliku imat ćemo za nekoliko tjedana – ističe Vučak. No zbog kroničnog nedostatka mlijeka, dostatnog tek za polovicu potreba u Hrvatskoj zapravo i nemamo iz čega proizvoditi maslac – dodaje Bobetić. Sreća u nesreći je da Hrvati pojedu tek 2 kilograma maslaca godišnje po stanovniku, u protivnom bi vjerojatno bio još skuplji. Prosjek EU je, za usporedbu, 4,3 kg. – U 2016. potrošnja maslaca u EU28 bila je 2,2 milijuna tona, dok je u Hrvatskoj potrošnja 6500 tona, od čega sami proizvedemo 4000, uvezemo 3000, a izvezemo 500 tona – kaže Bobetić. Statistički gledano, u EU se od ukupno proizvedenih količina mlijeka