Domaćeg cvijeća sve je manje, raste uvoz
Lani je rastao i uvoz svijeća, uvezli smo ih za 5,2 milijuna eura
Sve je manje domaćih cvjećara koji uoči Svih svetih prodaju cvijeće uzgojeno iz vlastitih pelcera, od ulaska u EU plaćaju licence Danijel Prerad, Jolanda Rak Šajn Ponuda multiflora, gumbeka, špina, krizantema..., svake je godine uoči Svih svetih bolja i raskošnija. Štandovima i klupama na tržnicama i grobljima od jučer sve je teže prići, a i neki trgovački lanci “zagušeni” su prigodnim raslinjem za Sve svete. Malene lončanice multiflore ponegdje se mogu naći već za 10 kuna, dok one velike, bogatije, koštaju i 50 i više kuna. Za jednu rezanu krizantemu u prosjeku pak treba izdvojiti između 8 i 15 kuna. No sve je manje cvijeća iz domaćih plastenika, tuže se cvjećari, čija ponuda posljednjih godina, prema nekim procjenama, u dane prisjećanja na najmilije pokojnike ne podmiruje ni 10% hrvatskih potreba.
Radi se od jutra do večeri
Lani smo tako, prema podacima HGK, samo rezanoga cvijeća u Hrvatsku uvezli 1630 tona u vrijednosti od 9 milijuna eura, što je u odnosu na 2015. više za oko 120%, a većina ga je, čak 97%, bila iz Nizozemske. Od toga je u listopadu, uoči Svih svetih, uvezeno 125 tona za oko 800 tisuća eura, doznajemo od Žakline Jurišić, pomoćnice direktorice Sektora poljoprivrede HGK. No teško je zapravo reći gdje staje uvoz, a počinje osjetljiva domaća proizvodnja, zna li se da proizvodnje multiflora i krizantema u Hrvatskoj nema bez licenciranih pelcera. – U lipnju uvozimo sadnice, u kolovozu ih presadimo, a od rujna na njima ima puno posla na optrgavanju. Tada se radi od jutra do večeri – kaže Adrijana Volgemuth, vlasnica jednog od nekoliko OPG-a koji na sisačkom području uzgajaju prigodno cvijeće za blagdan Svih svetih. Na oko 1500 kvadrata, uz drugo cvijeće, Volgemuthi su ove godine uzgojili oko 1000 krizantema te 1800 multiflora i gumbeka. Krizanteme će prodavati za 50, a multiflore za 25 kuna. – Nekoć smo ih imali puno više, no vremena su teža. Uzgajamo ih dovoljno za sisačko tržište jer nitko ne želi da mu ostane cvijeća i da ga na koncu, nakon višemjesečne muke, mora baciti – dodaje Adrijana ističući kako je kod krizantema najbitnije procijeniti kada ih trebaju početi i prestati zamračivati.
Troškova sve više
– Ako to ne pogodite, neće se na vrijeme razviti ili će uraniti. A bitno je da budu najbolje baš pred Sve svete – govori nam Adrijana Volgemuth. U obitelji Volgemuth cvjećarstvo je struka glavi obitelji Karlu, koji se time bavio još 80-ih. No ranjavanje u Domovinskom ratu smanjilo je njegovu aktivnost na savjete supruzi Adrijani i sad već odrasloj djeci. U Hrastelnici, gdje su smješteni od 1994., zlatno je doba cvjećarstva za njih prošlo. – Troškova je puno i sve više, grijanje staklenika, sadnice, tegle, zemlja, sezonski radnici... Tržište je zasićeno, a cijene puno niže nego nekoć – nabraja Adrijana. Volgemuthi danas tako kupuju i gotove sadnice, uglavnom iz uvoza, a do prije nekoliko godina sami su ih proizvodili pelcanjem. Nakon ulaska u EU s tim su prestali jer svaki pelcer i svaku sadnicu moraju prijaviti i platiti. A kazne su, ako to ne učine, velike i inspekcije česte. Uvoz je tako isplativiji, a čini se i svijeća, odnosno lampaša. Iako smo lani izvezli 17% više svijeća u odnosu na 2015. u vrijednosti 2,35 mil. eura, rastao je i uvoz – i to 12%. Prema podacima HGK, uvezli smo svijeća za 5,2 mil. eura.