Raste udio kunske štednje, iako je eurska premoćna

Prosječni je mjesečni iznos koji ispitanici u IMAS-ovu istraživanju štede 473 kune i 10% je veći nego lani. Pritom muškarci štede oko 20% više valentina.wiesner-mijic@vecernji.net Osim što zbog niskih kamata pada interes za oročavanje, manji su nego u prethodnim razdobljima i iznosi koji se pripisuju glavnici, što smanjuje ukupnu visinu depozita. Iako su kamate na štednju u kunama veće nego na eure, štednja u eurima još uvijek premoćno nadmašuje kunsku. – Još od kraja 2015. vidljiv je jasan trend smanjenja oročenih depozita gdje ponajprije glavni razlog moramo tražiti u smanjenju kamatnih stopa, što je posljedica ekspanzivne monetarne politike Europske središnje banke i HNB-a. Naime, prosječna kamatna stopa na oročene kunske depozite stanovništvu pala je s 2,15 posto s kraja 2015. na 1,03 posto u kolovozu ove godine, a prosječna kamata na devizne depozite kliznula je s 1,52 posto na 0,40 posto u istom razdoblju – komentira Hrvoje Stojić, direktor ekonomskih istraživanja Addiko Bank. Kaže da građani stoga svoje oročene depozite preusmjeravaju u alternativne oblike likvidne imovine, dok su drugi jednostavno svoje depozite preusmjerili na transakcijske račune. – Iako je vidljiv pad oročenih depozita, ukupni depoziti banaka zapravo su veoma stabilni. Stoga nema bojazni da bankama pada baza iz koje plasiraju kredite – pojašnjava Stojić. Makroekonomist Erste banke Alen Kovač ističe da se, istodobno s padom oročene i rastom štednje po viđenju, odvija i rast udjela kunske štednje. Kod onih koji štede, pokazalo je istraživanje agencije IMAS za Erste grupu, rastu iznosi koje izdvajaju. Prosječni je mjesečni iznos koji ispitanici štede 473 kune i 10 posto je veći nego lani. Pritom muškarci uštede oko 20 posto veće iznose od žena – 519 kuna. Oko 25 posto ispitanika izjasnilo se da štede više nego prije, i to zbog povećanih prihoda kućanstva (59 posto), a potom i drugih razloga kao što su pronalaženje novog posla (10 posto), štednja za buduću kupnju (5 posto) te kupnju ili gradnju nekretnine.

Potiču se dulja oročenja

Depoziti građana u PBZ-u na kraju rujna iznose oko 39 milijardi kuna, s udjelom u ukupnim depozitima banke od oko 70 posto. Kunska štednja veća je od četiri milijarde kuna, što je oko 20 posto ukupno oročene štednje građana. U eurima štedi 75 posto klijenata, u ukupnom iznosu od 18 milijardi kuna, u dolarima oko pet posto, a u švicarskom franku oko jedan posto. Ukupna štednja građana po viđenju u PBZ-u premašila je 15 milijardi kuna, a kamatna stopa na štednju po viđenju na transakcijske račune je 0,01 posto, a na štedne uloge 0,10 posto. Na kunsku štednju u iznosima do 50 tisuća kuna kamate su od 0,34 do 1,58 posto na oročenja do godinu dana i od 1,69 do 2,08 posto za razdoblja dulja od jedne godine. Za iznose od 50.000 do 200.000 kuna kamata je od 0,39 do 1,69 posto na oročenja do godinu dana i od 1,80 do 2,19 posto za razdoblja dulja od godine. Za depozite veće od 200.000 kuna kamata je od 0,45 do 1,80 posto do godinu dana i od 1,86 do 2,30 posto za razdoblja dulja od godine. Za štednju u eurima, za depozite do 5000 eura kamata je od 0,12 do 0,22 posto na oročenja do godinu dana te od 0,28 do 0,38 posto za razdoblja dulja od godinu dana. Od 5000 do 25.000 eura kamata je od 0,12 do 0,28 posto do godinu dana te od 0,33 do 0,44 posto za razdoblja dulja od godine. Za depozite koji premašuju 25 tisuća eura kamata je od 0,12 do 0,39 posto do godinu dana i 0,44 do 0,55 posto za razdoblja dulja od godine. Struktura depozita u Zagrebačkoj banci u skladu je s kretanjem udjela deviznih i kunskih depozita u uku- Kad usporedimo Hrvatsku sa zemljama središnje i istočne Europe po iznosima koje mjesečno izdvajamo za štednju, negdje smo u sredini ljestvice. Rekorderi su Austrijanci s 239 eura mjesečno, slijede Slovaci sa 106 eura, Česi s 88, potom mi sa 63 eura... Manje od Hrvata izdvajaju Mađari – 53 eura, jednako koliko i Rumunji, a Srbi uštede 37 eura mjesečno. Istraživanje Erste grupe u regiji pokazalo je da su prosječni ušteđeni iznosi rasli u svim zemljama, a najviše u Rumunjskoj (15 posto) i Češkoj (14 posto). Unatoč vrlo niskim kamatnim stopama, klasična štednja i štedne knjižice i dalje su najpopularniji način izdvajanja sredstava „sa strane“u većini zemalja u središnjoj i istočnoj Europi, a u nekim su zemljama čak i dobili na popularnosti, primjerice u Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj.