Romansa Muslimana i Hrvatice
Opera Josipa Hatzea nije izvođena od praizvedbe prije 85 godina
Rekontekstualizirajući Hatzeovu operu, redatelj Ozren Prohić radnju je smjestio u ratne devedesete godine, u Split pun izbjeglica Branimir Pofuk U terminu prve ovosezonske operne premijere, na pozornicu HNK u Zagrebu u četvrtak, 2. studenog, 85 godina nakon ljubljanske praizvedbe i 84 godine nakon prve i do sada posljednje zagrebačke produkcije, vraća se djelo “Adel i Mara” hrvatskog skladatelja Josipa Hatzea.
Inspiriran stvarnim likovima
Kao predložak ovoj, kako ju je sam autor označio, narodnoj operi, poslužio je stvarni događaj iz 1574. godine, opisan u povijesnim dokumentima, odakle su uzeta i imena većine stvarnih likova. Priča je to o zabranjenoj i neželjenoj ljubavi između muslimana Adela Selimovića iz tada osmanskog Klisa i kršćanke Mare Vornić iz Splita, tada pod mletačkom vlašću. Tragediju u kojoj, pa makar i u sjeni smrti, na kraju ipak trijumfira ljubav, Hatze je ispričao izrazito melodioznim i emocijama nabijenim glazbenim jezikom, iz kojeg je vrlo jasno zašto je splitskog skladatelja njegov slavni učitelj Pietro Mascagni smatrao i nazivao svojim najdarovitijim učenikom. To je bio razlog više da ravnatelj Opere zagrebačkog HNK maestro Nikša Bareza u ovoj sezoni posegne upravo za “Adelom i Marom” u nastojanju oživljavanja nepravedno zanemarenih djela hrvat- ske glazbene baštine. Rekontekstualizirajući operu, skladanu na libreto Branka Radice nastao prema prijašnjim literarnim predlošcima, redatelj Ozren Prohić radnju je smjestio u ratne devedesete godine, u Split pun izbjeglica. To vrijeme realistično dočaravaju kostimi Petre Pavičić, a iz redateljskog koncepta proizašla scenografija Dinke Jeričević simbolizira “tunel povijesti” kroz koji nas uvijek iznova sustižu vječno aktualne teme, priče i događaji iz prošlosti. Solisti u premijernoj podjeli bit će Stjepan Franetović i Valentina Fijačko Kobić u naslovnim ulogama.
Prostor za mlađe dirigente
Nakon maestra Bareze, koji će dirigirati i drugu predstavu 4. studenog, za dirigentskim će se pultom u kasnijim izvedbama naći i mlađi dirigenti Ivan Josip Skender i Luka Vukšić.